Suša pogoduje proizvodnji soli, pa hrvatski solari procjenjuju da će ove godine ubrati 30.000 tona. Prošle godine zbog kiša, primjerice, u Ninu nije proizveden ni kilogram soli, u Stonu samo 700 tona, a u Solani Pag 18.500 tona. Ukupno je u hrvatskim solanama bilo proizvedeno 19.200 tona soli, a ove će godine zbog suše i povećanog isparavanja biti ubrano desetak tisuća tona više. Do sada su u Stonu proizveli 2200, u Ninu 3000, a u Pagu 4000 tona.
Ivan Sabalić, predsjednik Udruge hrvatskih solara, ističe kako hrvatski solari ove godine zbog vremena, odnosno velike količine ugušene slane vode, salamure, mogu proizvesti još više soli.
U Pagu bi, primjerice, mogli proizvesti 35.000 tona, no proizvest će samo dvadesetak tisuća tona. Razlog je tome, ističe Ivan Sabalić, nelojalna konkurencija. Jer, proizvodna je cijena kilograma soli u Hrvatskoj 65 lipa, a cijena strane soli 35 lipa kilogram. Hrvatskim solarima ne pomaže ni to što je naša sol višestruko kvalitetnija od one iz sjeverne Afrike, a tako će biti sve dok ne dobiju traženu subvenciju. Za unapređenje proizvodnje i bolju konkurentnost hrvatski solari tražili su desetak milijuna kuna, a dobili su samo tri milijuna kuna potpore. Također, traže da za proizvodnju soli bude mjerodavno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a ne Ministarstvo gospodarstva.
