Hrvatska ima približno 2,5 milijuna iseljenika. A taj broj neprekidno raste s obzirom na to da se mladi zbog gospodarske krize u potrazi za poslom posljednjih nekoliko godina odlučuju napustiti domovinu. Uza sve to, državna politika prema iseljeništvu prilično je skromna.
Prvi Hrvatski iseljenički kongres u neovisnoj hrvatskoj državi, koji će se održati u lipnju u Zagrebu, trebao bi to promijeniti i ponuditi rješenja za buduću integraciju i umrežavanje hrvatske države i matičnoga hrvatskog društva s hrvatskim iseljeničkim zajednicama i pojedincima.
Velik interes
Predsjednik Organizacijskog odbora Iseljeničkog kongresa dr. sc. Marin Sopta kaže da je interes velik i da im se već prijavilo oko 90 uglednih pojedinaca, kako iz iseljeništva tako i iz Hrvatske, koji će na kongresu održati predavanja o otvorenim pitanjima važnim i za hrvatsko iseljeništvo i za odnos hrvatske države i društva prema njemu. Na skupu se planira o hrvatskom iseljeništvu raspravljati kao o jednom od temeljnih hrvatskih nacionalnih interesa.
Nitko se ne bavi ni pitanjem dvostrukog oporezivanja
– Važno je naglasiti da ovo nije politički skup. Na njemu neće biti politiziranja. Zamišljen je kao znanstveno-stručni skup koji će okupiti znanstvenike, uspješne poslovne ljude te hrvatske katoličke svećenike. Imajući na umu značenje hrvatske inozemne pastve u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu u zadnjih 200 godina, bez njihova lobiranja ovaj skup jednostavno ne bi postigao svoj cilj – kaže Sopta. Dodaje kako je pravo vrijeme za organiziranje ovakvog kongresa s obzirom na to da su se nakon ulaska Hrvatske u EU promijenile sve sfere hrvatskog društva. Kao velik problem naglašava pomanjkanje institucija koje bi mogle povezivati domovinu s iseljenicima.
Manjak institucija
– Do sada smo imali jedino Hrvatsku maticu iseljenika kao instituciju, a sada se napokon otvorio i Državni ured za Hrvate izvan domovine. To je dobar potez, ali mi trebamo napokon jasnu strategiju prema iseljenicima koja će postaviti određene ciljeve. Primjerice, povratak u Hrvatsku tisuću poslovnih ljudi iz iseljeništva ili povratak 20-30 tisuća Hrvata u iduće četiri godine u Hrvatsku – kaže Sopta.
Koliko je problem dubok, najbolje govori činjenica da uopće nemamo podatke koliko se Hrvata vratilo u Hrvatsku, kojeg su profila, jesu li pripadnici prve, druge ili treće generacije...
Problem dvostrukog oporezivanja
– Nitko se ne bavi ni problemom dvostrukog oporezivanja, što je velik problem iseljenicima. Tu je i pitanje državljanstva. Umjesto da budemo sretni što i pripadnici treće generacije iseljenika žele hrvatsko državljanstvo, birokracija im stvara poteškoće... – upozorava Marin Sopta.
Otvorenih je pitanja mnogo, a Iseljenički kongres dobar je prvi korak. Glavni organizatori kongresa su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska matica iseljenika te Hrvatska inozemna pastva. Saborski Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je pokrovitelji kongresa, kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a na dan otvaranja kongresa kardinal Josip Bozanić predvodit će misu u crkvi sv. Marka u Zagrebu.
>>Upoznajte Hrvata koji je bio vijest tjedna u Americi
>>Naši iseljenici imaju novac i žele kupiti autoceste i HPB
A sto ako se vratimo i kazemo, navikli smo na rad, red, znanje, mogucnost zarade, ne zanima nas cirilica, pederi, ustase i partizani. Sve ce nas natrag van potjerati, jer se eto ne uklapamo, odnarodili se u tudjini.