Malo španjolsko selo Castrillo Matajudíos na predstojećim europskim izborima 25. svibnja odlučivat će i o još nečemu: promjeni višestoljetnog imena Matajudíos, koje na španjolskom jeziku znači "ubij Židove" u Motajudíos, što bi značilo "Židovski brijeg".
Broj upisanih birača u selu je 56, a načelnik je ovo pitanje stavio na referendum jer, kako kaže, "ljudi s kojima pričam u inozemstvu zaista ne shvaćaju zašto naše selo ima takvo ime". Moguće je da se radi o višestoljetnoj pravopisnoj pogrešci.
- Ovo nije mjesto gdje su Židovi ubijani ili gdje ljudi mrze Židove. Ovo je mjesto gdje su Židovi nekad živjeli - objasnio je načelnik Lorenzo Rodríguez Pérez. No, referendum u malenom selu događa se u vrijeme u kojem Španjolska kao društvo konačno prihvaća činjenicu da su Sefardi, Židovi koji potječu s Pirinejskog poluotoka, bili izloženi progonu ili preobraćenju nakon kraljevskog ukaza 1492. godine.
Selo Castrillo Matajudíos vjerojatno je promijenilo slovo u imenu uslijed ili nakon tog progona španjolskih Židova. Španjolska vlada početkom godine je donijela zakon koji omogućuje potomcima španjolskih Židova, protjeranih u 15. stoljeću, da zatraže španjolsku putovnicu. Ministar pravosuđa Alberto Ruiz-Gallardón izjavio je da se tim zakonom pokušava ispraviti "jedna od najvećih povijesnih pogrešaka" Španjolske.
Pretpostavlja se da danas u svijetu živi oko 3,5 milijuna potomaka Sefarda. Najviše ih je u Izraelu, Francuskoj, SAD-u, Turskoj i zemljama Južne Amerike. U 16. stoljeću Sefardi su se doselili i na hrvatske prostore, a dubrovačka sinagoga smatra se najstarijom aktivnom sefardskom sinagogom u svijetu.
Ne treba od svake glupsoti praviti politikanstvo.