Gotovo tri sata trajao je danas u Hrvatskom saboru okrugli stol o ustavnim promjenama kojim je organizator Klub zastupnika HDSSB-a želio proširiti javnu raspravu o ovoj tematici. Iako su se ustavnopravni stručnjaci žalili na prekratku javnu raspravu te činjenicu da oni nisu uključeni u proces izmjena Ustava, nijedan od njih nije se odazvao na okrugli stol uz objašnjenje da ne žele sudjelovati na stranačkim skupovima, iako je ovaj okrugli stol okupio i lijeve i desne stranke te pripadnike različitih udruga. HDSSB-ov Josip Salapić ipak je ustvrdio da je ova rasprava bila kvalitetna te poručio kako će je priložiti kao dodatni materijal u budućoj saborskoj raspravi o ustavnim promjenama, ali iz svega izvući i najbolja rješenja za doradu postojećih prijedloga kroz amandmane.
Današnja rasprava pokazala je da je nacrt promjena Ustava za mnoge dvojben u dijelovima koji se odnose na ukidanje zastare za teška ubojstva, referendum i novi teritorijalni ustroj. Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić podsjetio je na sve ono što njegova stranka smatra spornim te naglasio kako im je najvažnija redukcija županija te smanjenje birokracije.
'Nagomilani birokratski aparat'
– Želim naglasiti da HDSSB nikada o regionalizaciji nije govorio u smislu rascijepljenosti ili dezintegracije zemlje. Bilo bi žalosno da se tako nešto dopusti nakon svega što je naša mlada država prošla, a samo zato što vjerujemo da imamo prevelik broj županija, nagomilan birokratski aparat – naglasio je Šišljagić te dodao kako vjeruje da bi regije koje bi nastale umjesto nekoliko županija omogućile brži i ujednačeniji razvoj za jedno veće područje. Ministar uprave Arsen Bauk raspravu je posvetio referendumskoj regulativi te dodao da se slaže s ograničavanjem tema o kojima se može raspisati referendum, što je u skladu i s preporukama Venecijanske komisije. On smatra kako je, da bi referendum bio prihvaćen, bolje izabrati kvotu prihvaćenosti, odnosno broj ljudi koji se izjasni "za" referendumsko pitanje, nego kvotu izlaznosti jer se tada vodi kampanja za one koji će izaći na birališta, a ne za ili protiv referendumskog pitanja. Dodao je i kako je dobro da se, u skladu s prijedlogom HDSSB-a, u Ustavu područna samouprava zamijeni regionalnom, ali i naglasio da se u slučaju osnivanja regija o tome moraju izjasniti i građani.
– U ustavne se promjene krenulo ne zbog duboke svijesti da ima puno stvari koje treba mijenjati, nego zato što se Vlada ukopala u problemu donošenja Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama EU – prigovorio je HDZ-ov Davorin Mlakar te podsjetio na sve primjedbe njegove stranke na ove promjene. Posebno se osvrnuo i na regionalizaciju, dodavši kako je u prijedlogu definirano da se osim županija uvode i nove jedinice područne, odnosno regionalne samouprave koje će se zvati regije, a da se ne govori o tome da ustvari namjeravaju brisati ili spajati županije.
– To otvara mogućnosti uvođenja novih jedinica lokalne samouprave, a da se prethodno ne ukidaju županije kao jedinice područne, odnosno regionalne samouprave – poručio je Mlakar. HSP-ov Danijel Srb primijetio je da svaka promjena vlasti u Hrvatskoj znači i promjenu Ustava. – Postali smo zemlja u kojoj je lakše promijeniti Ustav nego tarifni sustav HEP-a – tvrdi Srb.
Ivan Zvonimir Čičak iz HHO-a smatra da Ustav treba biti sukus svih rasprava i ne smije sadržavati ideološke prijedloge.
'Civilizacijska zamka'
– Ukidanje zastare krije veliku civilizacijsku zamku. Ukidanje zastare ne bi se trebalo odnositi samo na ubojstvo, nego na cijeli sustav zločina. Danas na sceni paradiraju tužitelji i suci koji su maltretirali ljude – komentirao je Čičak. Hrvoja Hitreca iz HRAST-a članak 83, koji govori o tome da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi po proceduri za donošenje Ustava, ali i neki drugi zakoni ako tako odluči većina zastupnika, podsjeća na krilaticu "da je samo Bog iznad Sabora".
– Sada je ta krilatica ponovno prihvaćena. Opcija poustavljenja zakona vodi do rušenja ustavnopravnog poretka – komentirao je Hitrec, koji uvođenje regija umjesto županija koje su hrvatska tradicija vidi kao rušenje države. OraH-ova Bojana Ivanišević smatra da se nezastarijevanje teških ubojstava, ali i prije uvedeno nezastarijevanje pljačke u pretvorbi i privatizaciji ne bi trebalo definirati Ustavom, a ostale zločine Kaznenim zakonom jer ispada da se stavljaju u drukčije pozicije. – Zašto su, primjerice, genocid ili zločin protiv čovječnosti uvedeni u Kazneni zakon, a teška ubojstva u Ustav – zapitala se Ivanišević. Branko Borković Mladi Jastreb iz Autohtone Hrvatske seljačke stranke predložio je da se Ustav donosi referendumom svih građana jer ovako ne predstavlja njihovu volju. Odvjetnica Višnja Drenški Lasan primijetila je da ove ustavne promjene nisu na tragu toga da građani steknu povjerenje u sustav već da produbljuju nepovjerenje. Profesor Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti smatra da treba smanjiti broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma te produljiti rok za njihovo prikupljanje.
>> 'Sa sedam-osam stranaka izaći ćemo zajedno na izbore za EU'
Bolje zvuči: Kod nas je najlakše uvesti povečanje PDV-a, ovrhe, legalizacije , fiskalizacije, poreze nego promijeniti zakone o lakšem investiranju..