U reakreditaciji studijskih programa u društvenom i humanističkom području koja je provedena u akademskoj godini 2023./2014. Hrvatski studiji najbolje su ocijenjeni.
U ocjenjivanju studija sudjelovali su domaći i strani eksperti, a vrednovalo se nekoliko područja – upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete, studijski programi, studenti, znanstvena i stručna djelatnost, mobilnost i međunarodna suradnja te stručne službe, prostor, oprema i financije. Hrvatski studiji iz svih područja, osim znanstvene i stručne djelatnosti, dobili su ocjenu vrlo dobar. Kako im je to uspjelo i što su u posljednjih nekoliko godina učinili u poboljšanju kvalitete svih segmenata studija, pitali smo voditelja Hrvatskih studija prof. dr. Josipa Talangu.
– Ispunili smo sve kriterije Agencije za visoko obrazovanje koji su potrebni za vrednovanje studija i programa i zato smo dobro ocijenjeni. Prije toga smo prošli postupak akreditacije koja je vezan za studijske programe. Ovo je sada jedna cjelovita ocjena i vrlo je korisna za svaki studij. Dobre su nam ocjene iz svih područja. Slabija nam je jedino znanstvena produkcija jer su mnogi naši profesori prije radili na znanstvenim institutima pa su projekte imali tamo, a ne kod nas, nismo imali dovoljnu masu znanstvenika da bismo imali bolju produkciju. Da bismo potaknuli objavljivanje znanstvenih radova međunarodne vidljivosti, donijeli smo pravilnik u kojem je predviđeno i novčano nagrađivanje za takve radove. To je vrlo važno. Stimulacija je skromna, dvije tisuće kuna, ali ove godine već imamo sedam nagrađenih.
Lakše se organiziramo
:: Vaša ustanova zapravo nije fakultet, nemate pravnu osobnost kao drugi fakulteti Zagrebačkog sveučilišta. Je li vam to prednost ili nedostatak?
Izvorna ideja možda je bila prednost, ali sada je veliki nedostatak jer mi nemamo punu samostalnost i autonomiju kakvu imaju drugi fakulteti. Naši studenti osjećaju određenu dozu nesigurnosti i misle da su manje vrijedni jer njihov studij nije fakultetski. To je pokazalo čak i jedno istraživanje. Mi smo među sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu posebno navedeni, nemamo vlastiti žiro-račun, no mi smo svi zaposlenici Sveučilišta.
:: Radite li na tome da riješite pravni status?
Preporuka akreditacije, koju je potvrdio MZOS, jest da trebamo riješiti pravni status na Sveučilištu. Dogovori su sa sadašnjom upravom Sveučilišta da se pokrene postupak osamostaljivanja.
:: Očekujete li da bi se to moglo riješiti u ovoj akademskoj godini?
Prošla je već godina od inauguracije novog rektora i mi smo očekivali da će to ići nešto brže, ali, eto, nije. Ja se nadam da će se ove akademske godine taj postupak pokrenuti iako za sada još nije ništa administrativno poduzeto. Postoji samo usmeno obećanje.
:: Pa kad bi onda to trebalo biti administrativno pokrenuto?
Tek kad rektor imenuje povjerenstvo.
:: Još nije?
Ne, nije. Do danas nije ništa napravljeno.
:: Je li se vama lakše organizirati nego velikim fakultetima?
Lakše se organiziramo jer smo manji, pregledniji, a i struktura nam je drugačija. Imamo odjele i vijeća odjela koji su savjetodavni i odluku donosi Znanstveno-nastavno vijeće, tako da se možemo prilagoditi i koordinirati.
:: Hrvatski studiji godinama su u javnosti percipirani kao desničarski studij. Zašto?
Vjerojatno jer su takve bile okolnosti kad smo se osnovali, a tako smo i u javnosti prikazivani. Možda i zato što mi aktualiziramo neke teme iz suvremene povijesti, Domovinskog rata, koje su bile zapostavljene i tako je nastala percepcija da smo mi neki ultranacionalni desničarski studij. To nije točno, to je sve područje znanosti gdje vrijede objektivni kriteriji i naši su svi programi akreditirani prema nekim univerzalnim pravilima, a ne nekim političkim preferencijama.
:: Koliki je interes studenata?
Ovisi od programa do programa. Najatraktivniji su studiji psihologije i komunikologije. Ali i ostali su atraktivni. Slabiji je interes za studij hrvatskog latiniteta i filozofije iako je ove godine interes bio malo veći. Primjerice, studij hrvatskoga latiniteta nije lagan, prve tri godine moraju studirati latinski, a onda upisuju hrvatski latinitet.
Prolaznost 90 posto
:: Kakvi vam studenti dolaze?
Za neke su studije prilično motivirani, ali najveća je boljka, upravo zato što smo mi društveno-humanistički studiji, slaba pismenost u smislu da nisu samostalni u pismenom formuliranju ideja, stavova, misli, kraće rečeno pisanju eseja. Nisu problem pravopis i gramatika, jer to u hrvatskom nije teško, nego to da ne mogu suvislo formulirati svoje stavove. To im jako puno nedostaje u pismenom, ali i usmenom dijelu. Dakle, to se u našim srednjim školama ne prakticira dovoljno.
:: Kolika je prolaznost studenata kod vas? Koliko ih završi fakultet?
Mislim već oko 90 posto.
:: Je li to posljedica Bolonje?
Da, to je učinak bolonjskog procesa. S jedne strane studiji sada jesu kao školica, ali time je uveden red u sustav i to ima veliku prednost.
:: Je li onda Bolonja ispunila svoju funkciju?
Nije potpuno. Uvela je red, studiji su postali transparentniji, definirano je što se treba znati, kompetencije koje se stječu, koje su vrste ispiti, sve je to predvidivo, ali mnogo je toga još ostalo za napraviti.
:: Na temelju vaših studenata, što možete zaključiti o našim srednjim školama?
Da još uvijek stvaraju dosta nesigurne osobe koje ne vjeruju ni u svoje znanje, ne ohrabruju ih da iznose svoje mišljenje, da argumentiraju, da se zalažu za svoje stavove, nego postoji izvjesna bojažljivost i, kad dođu na studij, ponašaju se kao da su i dalje u srednjoj školi.
:: Imaju li dovoljno znanja ili je uz nesigurnost i to problem?
Ovisi... Oni koji su motivirani za studij dosta znanju. Spremni su.
:: Biste li mogli reći da su naše gimnazije kvalitetne?
Ne bih rekao da su kvalitetne. One su kvalitetne možda u prenošenju količine znanja, ali ne nauče učenike samostalno misliti, a to je važno da budu otvoreniji za nove sadržaje, samouvjereniji i da u tome sudjeluju više.
:: Što očekujete od započete reforme obrazovanja?
Ja se nadam da je to jako ozbiljno shvaćeno, ali detalje ne znam. Mislim da u gimnazije treba uvesti 5-6 obveznih predmeta i 5-6 izbornih. To bi bilo dovoljno. I među obvezne bi trebalo uvesti višu i nižu razinu. Ako je matematika obvezna, dijete treba moći izabrati nižu ili višu razinu već na nižoj razini školovanja. U hrvatskom jeziku treba puno više raditi na pismenosti, pismenom izražavanju, argumentiranju. Manje važne predmete treba pretvoriti u izborne. Mislim da bi državnu maturu trebalo prilagoditi prema područjima kao što je to slučaj u Francuskoj. Primjerice, da postoji državna matura za humanističke, biomedicinske, tehničke studije...
:: Je li sadašnja državna matura dobra zamjena za prijamne ispite?
Nije potpuna zamjena. Prednost joj je što djeca imaju jednake uvjete polaganja ispita, ali ima niz manjkavosti.
:: Činjenica je, a to se vidi i iz različitih rang-lista, naši fakulteti i sveučilišta lošiji su od europskih, pa i susjednih. Što bi trebalo napraviti da se to promijeni?
Mi se nismo na vrijeme prilagodili modernim trendovima u znanostima. Trebamo uvesti strože kriterije za napredovanje u zvanju. Možemo reći da u fizici, matematici i još nekim znanostima postoje već visoki kriteriji, a trenutačno je najveći problem u društveno-humanističkim znanostima gdje je s jedne strane potrebno uvesti međunarodne standarde i kriterije, a s druge moramo u Hrvatskoj stvoriti znanstvenu zajednicu koja sama postavlja visoke kriterije i provodi ih.
:: Zašto to već nije napravljeno?
Možda zato što nije bilo dovoljno volje u ministarstvima znanosti da u jednom trenutku nametnu kriterije. Onaj tko financira znanost i visoko obrazovanje mora postaviti kriterije, a ono što je važno – ti kriteriji moraju proći javnu raspravu i biti prilagođeni našim mogućnostima. Ali, ako se hoće napredovati, u mnogim područjima se moraju pooštriti kriteriji.
:: Što mislite o ideji da se znanstveni instituti funkcionalno integriraju sa sveučilištem?
To je učinilo sveučilište u Beogradu i skočili su na međunarodnim rang-listama, ali su onda nastali novi problemi jer se ne mogu ustanove tako mehanički integrirati bez posljedica. Prvo što mi moramo jest reformirati znanstvene institute.
>> Sve se mijenja osim hrvatskog, stranog jezika, matematike i etike ili vjeronauka
>> Stipendirali smo 112 izvrsnih đaka iz siromašnih obitelji
