Znam da sam sretna jer često imam priliku dva dana u tjednu raditi od kuće. Dok su djeca u školi, ispravljam seminare i ispite, pišem znanstvene radove i puno sam efikasnija i zadovoljnija jer nisam rastrzana između posla i djece kojoj se mogu više posvetiti kad se vrate iz škole i pomoći im oko obveza. I kad ne trebaju pomoć, moja prisutnost doma puno im znači. U te dane uspijevam odraditi i više privatnih i poslovnih obveza nego kad sam fizički na poslu – govori jedna priznata profesorica zagrebačkog fakulteta. Voli svoj posao i, kad treba, radi doma i vikendima i navečer, ali važno joj je uskladiti poslovni i privatni život.
Direktiva EP-a stupa na snagu
Iako je lani iz Vlade najavljeno uvođenje fleksibilnog i skraćenog radnog vremena te rad od kuće na poslovima gdje je to moguće, najprije u državnom i javnom sektoru, da bi potom te mjere slijedio i privatni sektor, od toga za sada ništa.
Rad od kuće za sada si neke dane u tjednu mogu priuštiti znanstvenici na javnim institutima i profesori na fakultetima, ali dopuštaju ga i neke strane korporacije i domaće tvrtke radnicima čiji su poslovi vezani za računala. Hrvatska je na začelju EU s 1,4% zaposlenih koji rade od kuće, kao i po mogućnosti fleksibilnog rada, no i to će se morati promijeniti jer Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio EP obvezuje sve države EU da u roku od tri godine omoguće roditeljima fleksibilno radno vrijeme, uključujući i rad od kuće.
Istraživanje znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja Anđeline Svirčić Gotovac, Nikole Petrovića i Branimira Krištofića “Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj” na uzorku od njih 1966 pokazalo je da 75,3% znanstvenika drži da bi im obveza dolaska na posao trebala biti fleksibilnija, da mogu kombinirati rad na poslu s radom od kuće. Dio njih to i radi pa svaki dan na posao u institute dolazi 80,2% znanstvenika, na sveučilište njih 67,6%, najveći udio (93,6%) koji svaki dan dolaze na posao je među STEM znanstvenicima.
Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja s Instituta Ivo Pilar, ističe da je znanstvena činjenica da su zadovoljni radnici bolji radnici i da su mnoge studije pokazale da je učinkovitost radnika i tvrtke veća ako su radnici zadovoljni poslom.
Ne mogu svi raditi fleksibilno
– Jedan od bitnih elemenata zadovoljstva na poslu je osjećaj da smo pravedno nagrađeni za rad, ne volimo biti potplaćeni, ali, ma koliko zvučalo čudno, ni preplaćeni, jer to smanjuje motivaciju za rad. Drugi bitan element zadovoljstva poslom je usklađenost poslovnog i obiteljskog života, a treći osjećaj autonomije, da možemo sami utvrđivati svoj radni raspored. Fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće izvrsna su rješenja za dobro organizirane i disciplinirane pojedince jer, ako nisu, takav oblik rada može im narušiti usklađenost obiteljskog i poslovnog života, da rade kad trebaju biti s obitelji, vikendom, praznicima. Neki poslovi, kao rad s klijentima, moraju se obavljati u određeno doba dana i zahtijevaju prisutnost na radnom mjestu, a ima poslova za koje nije važno kada i gdje se obavljaju. Takvih je poslova sve više i za njih se može preporučiti fleksibilnost, ali za puno njih ne – kaže Kaliterna Lipovčan. No, fleksibilan i rad od kuće ne paše svima, jedni ga hvale, a drugi kude.
Žene koje se bave najstarijim zanatom odavno su shvatile da je najbolji rad kod kuće!