Ministar obrane Ukrajine Stepan Poltorak rekao je danas u Zagrebu nakon sastanka s hrvatskim kolegom Damirom Krstičevićem, s kojim je razgovarao o obrambenoj suradnji, da je pristaša poštivanja svih ugovornih obveza i po povratku u domovinu razgovarat će o nezadovoljavajućem remontu hrvatskih MiG-ova.
Dvojica ministara obratila su se novinarima nakon sastanka o suradnji obrambenih industrija na kojem je tema bio i problem MiG-ova.
Potpredsjednik vlade i ministar obrane Krstičević je ukrajinskog kolegu upoznao s teškoćama 12 hrvatskih zrakoplova koji su u srpnju 2015. došli s remonta u Ukrajini i samo su tri u funkciji, zbog čega je u Hrvatskoj pokrenut sudski proces protiv odgovornih.
„Pristaša sam obveza izvršavanja svih ugovornih obveza“, rekao je ministar Poltorak u izjavi novinarima.
Sporazum iz 2014. koji je bio potpisan između hrvatske tvrtke i Ukrajine “nije potpuno izvršen“, i to na "štetu hrvatske strane", rekao je Poltorak.
Ministarstvo obrane nije bilo uključeno u taj ugovor remonta, rekao je Poltorak i najavio da će „pozorno proučiti“ to pitanje po povratku u Ukrajinu i razgovarati s predstavnicima tvrtke.
Poltorak je rekao da će o MiG-ovima izvijestiti na najvišoj razini.
Ukrajina ima velika iskustva u modernizaciji i obavila je desetke modernizacija čime su poboljšane tehničke karakteristike borbenih zrakoplova, rekao je.
Hrvatski mediji su tvrdili da su na MiG-ovima koje je Hrvatska zaprimila od Ukrajine "prekucani" serijski brojevi jer ne odgovaraju dokumentaciji zrakoplova ni brojevima koji su navedeni u ugovoru o remontu, kao i da ugrađeni dijelovi zrakoplova ne odgovaraju pratećoj dokumentaciji.
Na novinarsko pitanje o kupnji novih borbenih zrakoplova, Krstičević je podsjetio da je Hrvatska jesenas dobila četiri ponude za nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova od Sjedinjenih Država, Izraela, Grčke i Švedske i da će o tome donijeti odluku.
"Čekali smo 15 godina" i zato "idemo odgovorno" jer "odluka treba biti priuštiva i odgovorna", rekao je ministar podsjetivši da je izrađena studija o potrebi kupnje 12 zrakoplova nakon čega je stručna skupina dala preporuku.
SAD nudi nove zrakoplove F16, Izrael polovne F16C, Grčka polovne F16C, a Švedska nove Gripene.
Rok nabave zrakoplova je 2020. godina, kad Hrvatska prvi put predsjeda Europskom unijom i kada će se slaviti 25. godišnjica Oluje.
Hrvatska obrambena industrija svjetski poznata
Cilj sastanka u utorak u zgradi MORH-a bilo je unapređenje obrambene suradnje, rekao je ministar Krstičević i kazao da su ustanovili dosta područja u kojima dvije zemlje mogu surađivati.
"Hrvatska obrambena industrija je svjetski poznata i priznata. Hrvatski vojnik potpuno je opremljen hrvatskom opremom i naoružanjem", rekao je ministar Krstičević.
Izvijestio je da je tijekom sastanka potpisan ugovor između ministarstva obrane Ukrajine i hrvatske tvrtke Galeb koja proizvodi odjeću za vojsku, no da taj ugovor tek treba biti definiran.
Prezentacija je već priređena ukrajinskom izaslanstvu, rekao je ministar, a nakon izjava gosti su imali prilike upoznati predstavnike nekoliko hrvatskih tvrtki kao što su HS-Produkt, Šestan-Busch, DOK-ING, Kroko, Hemco, Čateks i druge.
Ukrajinski ministar obrane pokazao je interes za suradnju s tvrtkama Galeb, HS-Produkt i Šestan-Busch.
Krstičević o primanju u Kuću slavnih Ratne škole kopnene vojske SAD-a
Ministar Krstičević odgovorio je na pitanje o primanju u Kuću slavnih Ratne škole Kopnene vojske SAD-a.
"To je čast i priznanje i meni i pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci", rekao je Krstičević, prvi Hrvat primljen u tu instituciju koju je pohađao prije dvadesetak godina.
Kasnije u utorak ministar obrane treba zajedno sa zamjenikom načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnikom Dragom Matanovićem sudjelovati na sastanku ukrajinskog gosta s premijerom Andrejom Plenkovićem u Banskim dvorima.
U izjavi novinarima ministar Poltorak izrazio je zadovoljstvo što je posjetio Hrvatsku baš u vrijeme kada slavi godišnjicu priznanja neovisnosti, te godišnjicu mirne reintegracije istočne Slavonije.
Hrvatska i Ukrajina imaju sličnosti jer su obje bile žrtve agresije, rekao je Poltorak koji smatra hrvatska iskustva dragocjenima.
Premijer Plenković je u studenome za posjeta Kijevu rekao da bi Hrvatska mogla prenijeti Ukrajini vlastita iskustva mirne reintegracije istočne Slavonije 90-ih koja bi bila primjenjiva na istočnu Ukrajinu gdje vladine snage ratuju s proruskim pobunjenicima.
Rusija je oštro reagirala na takvu izjavu i pozvala Zagreb da se aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Plenković je izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije, da je njihov teritorijalni integritet narušen silom te da hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavonije devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.
U sukobima na istoku Ukrajine poginulo je od izbijanja proruske pobune u pokrajinama Doneck i Luhansk u proljeće 2014. više od 10.000 ljudi.
Sporazumima iz Minska potpisnice su se obvezale na prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje tampon zone te na oslobađanje svih zarobljenika i talaca.
ahahaaa dje je komentar, jel doso poziv iz buzina ili vas toliko prpa da se samocenzurirate.... ja sam ovaj isti komentar samo na engleskom vec bio ostavio po daily mailu, timesu i guardianu kad se nesto pisalo o "ruskoj agresiji" na ukrainu i niko ga nije obriso niti im pada na pamet......."Hrvatska i Ukrajina imaju sličnosti. jes iimaju slicnosti tako sto ih USra voza ko male majmune.... Od svega je najzanimljivije da “južnoamericki” ugljen dolazi iz Luganska, a onaj iz “Pennsylvanije” iz Donbasa preko Novorossijska. U Ukrajini je izbio skandal u poslu oko ugljena koji baca sumnju na toliko hvaljeno ukrajinsko-americko prijateljstvo i koji otkriva prednosti koje Washington ima od ekonomske blokade Donbasa. Naime, americku se stranu sumnjici da preko Rusije kupuje ugljen Donbasa i naknadno ga preprodaje Ukrajini. Ranije ovog mjeseca je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio kako je prvi brod s americkim ugljenom uplovio u luku Odesa, što je pocetak kraja ovisnosti Ukrajine o ugljenu iz Rusije. No, najnoviji podaci koje je objavio specijalizirani portal Marine Traffic pokazuju da je teretni brod ”Ocean Ambitious”, koji je u luci ”Južni” u regiji Odesa iskrcao 62 tisuca tona ugljena za ukrajinske termoelektrane, prethodno krenuo iz ruske luke Novorosijsk."