Ni jedna pjesma kao Severinina pobjednička "Štikla" s Dore nije do sada tako podijelila hrvatsku javnost. Na jednoj strani su oni koji je pljuju njen uradak iz sve raspoložive artiljerije, a na drugoj oni koji tvdre da to nije srpski turbofolk nego domaći estradni uradak, koji ima velike izglede da uspije na Eurosongu u Grčkoj.
O tome tko je bio u pravu vidjet ćemo u svibnju, kada će Severina s petoricom kršnih dinarskih momaka s ljericom, ojkanjem i ganganjem nastupiti u Ateni pred milijunskim gledateljstvom u Europi, koje će dati pravi sud o tome je li to pjesma za Europu ili opskurne zamračene kafane u kojima caruju pjevaljke. Nije mi namjera u ovoj mojoj priči ulaziti jesu li u pravu oni koji tvrde da je to turbofolk ili oni koji to opovrgavaju, jer moje glazbeno znanje ravno je nuli.
No, zapanjila me jedna stvar koju sam odmah primijetio, ne samo ja nego i mnogi drugi, a ta je da je Severinina pjesma, odnosno njzin sadržaj, koreografija, ojkanje i ganganje, iskorišteno za napad na ljude i krajeve gdje je ganga i ojkalica domaći glazbeni izraz. Neki su odmah požurili donijeti sud o tome kako je ta Severinina pjesma dokaz kako Hrvatska sve dublje upada u živo blato ruralnog mentaliteta, koji su sa sobom u metropolu donijeli ljudi s juga, koji su se proteklih 15-ak godina etablirali na hrvatskoj političkoj i javnoj sceni, ali imaju krivo podrijetlo.
Ne tako davno, prije sedam osam godina bio je običaj na hrvatskoj političkoj sceni za sve probleme kriviti ljude koji su podrijetlom iz tih krajeva, a na svojim plećima su iznijeli hrvatsku samostalnost i rat. Dok je trajao problem oko Gotovinina uhićenja, sva ta priča nastala na istoj matrici pripisivala se opet tim ljudima koji svoj ponos nisu željeli prodati ni za kakvu europsku pohvalu.
Došlo je vrijeme kada više nema takvih problema, pa je najveći problem zagrebački gradonačelnik gena kamenih kojeg veliki dio metropole obožava i ne gleda ga kroz njegov stranački dres nego kroz njegova djela. Urbani rasisti, koji sve gledaju i mjere kroz prizmu nečijeg podrijetla, u nedostatku štofa za svoje napade našli su Severininu pjesmu "Štikla" s elementima folklora s krša kako bi još jednom ukazali na, po njima, najveći probelm Hrvatske - ruralni mentalitet, čije najbolje osobine ne mogu vidjeti ni nacrtane.