Navršio je 71 godinu...

Što bi se dogodilo ako Putin umre?: Neki od ovih 5 ljudi mogli bi ga naslijediti...

Vladimir Putin
Foto: Reuters/PIXSELL
1/7
30.10.2023.
u 13:37

Riječ o čovjeku koji je početkom ovog mjeseca navršio 71 godinu pa se postavlja i pitanje tko će ga naslijediti ako mu se zdravlje doista toliko pogorša da više neće moći vladati ili ako iznenada premine.

Rak štitnjače, Parkinsonova bolest, moždani udar, guba, srčani udar – nema toga što Vladimir Putin nije preživio, po količini dijagnoza možda je nadmašio i Jeremiju, vječno boležljivog lika iz legendarnog Alan Forda.

Naravno, svaku od tih dijagnoza ruskom su predsjedniku prišili razni mediji, stručnjaci, analitičari, a svi redom do tih su ozbiljnih dijagnoza dolazili na, da se blago izrazimo, krajnje neozbiljan način – proučavajući fotografije i snimke na kojima se može vidjeti kako Putin hoda, sjedi, priča... Pa evo, tako smo i prošlog tjedna saznali da je Putinu, u onim rijetkim trenucima dok je spavao u svom krevetu, stalo srce.

Čim ruskog vođe nema u javnosti duže od tri dana kreću neutemeljena naklapanja o njegovom zdravstvenom stanju koja su se za sada redom pokazala netočnima, ali ipak, činjenica je kako je riječ o čovjeku koji je početkom ovog mjeseca navršio 71 godinu pa se postavlja i pitanje tko će ga naslijediti ako mu se zdravlje doista toliko pogorša da više neće moći vladati ili ako iznenada premine.

Mihail Mišustin

Dakle, od hipotetskog trenutka kad Putin na bilo koji način prijevremeno odstupi s vlasti Vijeće Ruske Federacije (gornji dom ruskog parlamenta) ima rok od 14 dana da raspiše prijevremene predsjedničke izbore. Ako to ne učini već spomenuto Vijeće onda će iste odmah nakon isteka tih spomenutih 14 dana raspisati Središnje izborno povjerenstvo, a do održavanja izbora vršitelj dužnosti predsjednika postaje ruski premijer – trenutno je to Mihail Mišustin. Ipak, male su šanse da bi Mišustin na toj poziciji i ostao s obzirom da do sada još uvijek nije uspio steći povjerenje među ljudima koji se nalaze u tzv. Putinovom užem krugu suradnika.

Vladimir Putin
1/9

Prema BBC-u Mišustin je imao nezavidnu zadaću spašavanja ruskog gospodarstva, ali nije imao gotovo nikakvo pravo glasa kada je u pitanju rusko-ukrajinski rat, a ako je vjerovati izvorima BBC-a sadašnji ruski premijer nije bio niti do kraja upoznat s razmjerima invazije koju je Putin pripremao. S obzirom da je Mihail Mišustin tipični tehnokrat (kakav je primjerice bio i Leonid Brežnjev koji se školovao na metalurškom tehnikumu i svoje je odluke donosio uglavnom s tehničke strane) pretpostavlja se da bi ga gurali ostali bogati ruski tehnokrati, ali teško da bi mu to bilo dovoljno za osvajanje predsjedničkog mandata.

VEZANI ČLANCI: 

Dmitrij Medvedev

Mnogi ga se sjećaju kao ruskog predsjednika, što je bila dužnost koju je obnašao od 2008. do 2012. godine kada je u biti čuvao predsjedničku fotelju Putinu koji je u međuvremenu „odradio“ jedan premijerski mandat. Nakon toga su se njih dvojica ponovno zamijenila, pa je Medvedev bio premijer u dva mandata, od 2012. do 2020. godine. Već iz ovoga može se zaključiti kako je riječ o jednom od Putinovih najbližih suradnika i saveznika. Zapad ga je nekada smatrao umjerenim glasom u Kremlju, ali kako su godine prolazile to se sve više i više mijenjalo, pa je u jednom trenutku stekao i reputaciju Putinovog „zlog policajca“ nakon što je Ukrajince nazvao žoharima te u više navrata spominjao aktiviranje ruskog nuklearnog arsenala. Taj profesor prava po struci od 2020. nalazi se na poziciji zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, a kao minus u tome da jednom eventualno naslijedi Putina navodi se razlog da je predugo vremena proveo u podređenom položaju naspram Putina što je oslabilo njegovu sposobnost da učvrsti moć među ruskom elitom.

Foto: Reuters/PIXSELL

Sergej Kirijenko

Među potencijalnim nasljednicima ruskog predsjednika spominje se i ime 61-godišnjeg Sergeja Kirijenka koji je svojevremeno u Jeljcinovoj Vladi bio najmlađi ruski premijer, a danas spada u najuži krug Putinovih suradnika. Kirijenko je prošao filozofski put od podržavanja zapadnog liberalizma 1990-ih do sadašnjeg promicanja Putinovog autoritarizma, a taj tehnokrat i sljedbenik filozofa-utemeljitelja Moskovskog metodološkog kruga, koji vjeruje da se ljudi i društvo mogu programirati, morao se osloniti na pokroviteljstvo moćnijih Rusa kako bi izgradio svoju karijeru. Najvažnije što se dogodilo za njegovu karijeru bio je Putinov uspon.

Video: Najopasniji teret na svijetu: Putin snimljen kraj 'nuklearnih' aktovki

Počeli su surađivati dok je Kirijenko bio premijer, a Putin šef FSB-a, a nakon što je otišao s premijerske pozicije Kirijenko je došao je na čelo Rosatoma, državne energetske korporacije koja ima ogromnu ulogu u poslovima ruske vlade. Godine 2016. Putin je ponovno promaknuo Kirijenka u prvog zamjenika šefa predsjedničke administracije, a njegova je pozicija postala još moćnija kada je postao šef unutarnje politike. Na izborima 2018. dobio je posebno priznanje od Putina koji ga je nagradio jer mu je pomogao u oblikovanju njegove pobjedničke kampanje. Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači, Kirijenko je djelovao kao Putinov neslužbeni izaslanik u okupiranim regijama. Videozapisi pokazuju kako pregledava štetu na Krimskom mostu i otkriva kip koji simbolizira podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu u okupiranom Mariupolju - ukrajinskom gradu koji su ruske snage uništile do temelja.

Russian Defense Minister Sergei Shoigu speaks during a meeting with Russian hight level officers in Moscow, Russia, Tuesday, December. 6, 2022. Photo by Russian Defense Ministry Press office / upi Photo via Newscom Photo: Russian Defense Ministry Press O/NEWSCOM
Foto: Russian Defense Ministry Press O

Sergej Šojgu

Ruski ministar obrane koji sluša Ramonese i Sex Pistolse, govori 8 stranih jezika, majstor je u nekoliko borilačkih vještina i posjeduje bogatu kolekciju samurajskih mačeva još je u početku ruske invazije na Ukrajinu u javnosti bio drugi najpopularniji ruski političar – odmah iza Putina. Zvali su ga “glavnim državnim spasiteljem” jer je 18 godina proveo na čelu Ministarstva za hitne situacije. Spuštao se iz helikoptera u vulkane, prolazio kroz sibirske snježne oluje, vozio se u čamcima kroz poplave, trčao kroz požare, puzao kroz kuće i zgrade razrušene potresima.

Gdje god je trebalo hitno reagirati zbog nekakvih prirodnih katastrofa, on i njegova vojska spasilaca bili su tu, od Moskve do Vladivostoka. I dalje je riječ o jednom od najpopularnijih ruskih političara, ali s obzirom na neuspjehe ruske vojske koja se nalazi direktno pod njim male su šanse da bi mogao naslijediti Putina, koliko god da je to i sam Putin možda priželjkivao s obzirom da je Šojgu bio jedan od rijetkih ljudi koje je ruski predsjednik slušao. Zajedno su se i privatno družili, odlazili u lov, jahali na konjima, kupali se u hladnim sibirskim jezerima. Da je ruska invazija prošla kako treba Šojgu bi jednog dana imao visoke šanse zasjesti na Putinovo mjesto, a ovako će najvjerojatnije ostati tek na nekoj visokoj poziciji s obzirom da ga ruska javnost i dalje voli i podržava.

Nikolaj Patrušev

Putin i Patrušev su vršnjaci koji se znaju još iz doba dok su obojica zajedno radila u KGB-u. Patrušev je svojevremeno bio i šef FSB-a, a danas je čovjek kojeg mnogi vide kao mozak operacija Krim i Ukrajina te prvi čovjek Vijeća sigurnosti Rusije. Uz Šojgua je Patrušev možda i jedina osoba koju će Putin poslušati čak i onda kada se nužno sasvim ne slaže s Patruševim mišljenjem. Samog Patruševa mnogi smatraju najopasnijim čovjekom u Rusiji, a priča se kako on sam ne želi naslijediti Putina nego na mjesto onoga koji će jednog dana naslijediti ruskog vođu gura svog sina Dmitrija (45) koji je trenutno ministar poljoprivrede, piše Independent.

Komentara 27

FR
franjo
14:39 30.10.2023.

Sa Putinom ili bez njega ništa se nebi promjenilo . Nigdje ne vlada pojedinac nego sistem.

IV
ivangs
20:26 30.10.2023.

A da umre Biden on je stari. Svima na zapadu opran mozak.

Avatar Kajman
Kajman
14:21 30.10.2023.

Mislim kako bi se i Zoki sasvim lijepo ideološki uklopio u to društvo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije