Trgovinska razmjena dviju država raste za 10 posto u trenu kad obje postanu dio schengenskog prostora. Slobodno kretanje ljudi, odnosno migracije, u izravnoj vezi su s povećanjem trgovinske razmjene, napisali su Dane Davis i Thomas Gift u članku “Pozitivan učinak Schengenskog sporazuma na europsku trgovinu” u kojem su najobuhvatnije dosad analizirali rezultate ukidanja granica. Iako ne postoje radovi koji se bave ekonomskim prednostima Schengena na Hrvatsku, iskustva i izračuni drugih država, kao i izračuni gubitaka od ponovnog uvođenja granica, daju dobre smjernice.
Ukupna trgovinska razmjena između dviju država članica schengenskog prostora svake godine raste oko 0,10 posto, a povećanje migracija iz jedne zemlje u drugu od 1 posto godišnje, može povećati trgovinsku razmjenu između dviju zemalja za otprilike isti postotak jer useljenici i dalje žele proizvode na koje su navikli, ističu Davis i Thomas Gift. Možda te vrijednosti, izolirane, ne izgledaju značajne, no konkretni podaci daju drugu sliku – trgovina između Francuske i Njemačke zbog schengenske migracijske politike povećala se za 231 milijun eura godišnje.
Najznačajnija, logična posljedica liberalizacije i ukidanja granica je smanjenje troškova prijevoza robe.
>>Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od četvrtka ili u našem e-izdanju!
Ne propustite i ostale teme:
>>Ida Prester: Moji roditelji imali su rak, a živi su zbog pravodobne intervencije
>>Apsurd: Na izborima za Sabor glas Dalmatinaca najmanje vrijedi
>>Mislav Oršić: U opasnom sam društvu top strijelaca Lige prvaka
>>Četiri zaboravljena recepta: gulaš, njoki, tižoto i torta od hrvatskog kestena
odluka o tome hoće li Hrvatska doista ući u Schengen nije na Komisiji, nego na Europskom vijeću, tijelu EU-a koje okuplja šefove vlada država članica. Odluka o tome mora biti jednoglasna, a Slovenija je već najavila blokadu i nije jedina