Državni represivni aparat lani nas je manje kažnjavao, prepolovila se naplata poreza na imovinu, no zato je vrijednost plaćenih administrativnih taksi gotovo dosegnula milijardu kuna. Uoči saborske rasprave o proračunu za ovu godinu, Ministarstvo financija objavilo je preliminarne podatke o izvršenju proračuna u 2015. koji su pokazali da je država tijekom prošle godine naplatila pet milijardi kuna više poreza nego 2014.
Manevarski prostor Vladi
Glavnina dodatnog priljeva u proračun došla je od PDV-a, od kojega je naplaćeno 3,5 milijardi kuna više, a izdašna je bila i naplata trošarina, od kojih je, usprkos pojeftinjenju benzina, sjelo milijardu kuna više. Rast poreznih prihoda većim je dijelom posljedica povećane potrošnje, ali i oporavka gospodarstva zahvaljujući kojemu je Milanovićeva Vlada na kraju spustila deficit središnjeg proračuna na manje od tri posto. Prema još uvijek nepotpunim podacima, manjak je za konsolidirani državni proračun bio oko devet milijardi kuna. Stručnjaci procjenjuju da je i prema prema metodologiji Eurostata lanjski deficit bio oko 3,5 posto, što je čak dva postotna poena manje nego što su bile prve procjene Europske komisije i svih ostalih relevantnih institucija.
Jača prilagodba iz prošle godine dala je sadašnjoj Vladi veći manevarski prostor kod planiranja potrošnje u ovoj godini pa je i Milanović pozvao svog nasljednika da ga iskoristi. Spuštanje deficita ispod 3 posto sad je nadohvat ruke, zbog čega su i škare Oreškovićeve Vlade bile blaže. Stave li se na stranu loši odnosi unutar vladajuće koalicije, Vladi je za realizaciju planiranog proračuna potreban mir sa sindikatima, kontrola nad dostignutim troškovima i efikasnost u naplati poreza. Ministar financija Zdravko Marić računa da će ove godine prikupiti 600 milijuna kuna više poreza nego prošle, kada su Lalovcu u proračun sjele 68,2 milijarde kuna od poreza. Ministri financija i inače su skloni konzervativnom planiranju proračunskih prihoda jer im je to jedini alat kojim mogu kontrolirati ostale kolege u Vladi. Bolja naplata od očekivane u konačnici može se iskoristiti za veće smanjenje deficita, što se dogodilo i prošle godine.
Hrvatski proračun prati i metodološki problem jer Vlada i dalje koristi nacionalnu metodologiju izračuna deficita, za razliku od ostalih država koje su prihvatile pravila koja nalaže ESA 2010. Usporedbu otežava i to što se svake godine mijenja obuhvat institucija pa ni podaci nisu usporedivi. Prema preliminarnim podacima, lani je deficit konsolidirane središnje države bio 9,5 milijardi (2,7% BDP-a), no i taj će se podatak vjerojatno mijenjati jer proizlazi da je u prosincu 2015. godine od PDV-a naplaćeno 125 milijuna kuna manje poreza nego u prosincu 2014., što ipak nije logično jer su svi drugi pokazatelji potvrdili da je potrošnja rasla oko 3%.
Manje kazni
Prihodi od kazni pokazuju da su različiti represivni organi vlasti i inspekcije tijekom cijele 2015. bili blaži prema građanima nego 2014. godine. Lani su od kazni naplaćena 553 milijuna kuna, a godinu prije 621 milijun. No, zato su porasli prihodi od taksija s 182 milijuna kuna na 958 milijuna kuna. Snažno je pala i naplata poreza na imovinu na samo 172 milijuna kuna (sa 385 milijuna u 2014. ili 462 milijuna kuna u 2013.), što je vjerojatno posljedica starenja voznog parka. Automobili do deset godina starosti jedina su pokretna imovina na koju se u Hrvatskoj svake godine plaća porez, dok se ostala imovina oporezuje samo kod darovanja i nasljedstva. Nedavno je objavljeno da je prosječna starost vozila u Hrvatskoj oko 12 godina.
>> Marić otkrio gdje su pronašli novac za prijevoz učenika: I Crkva će sudjelovati
>> Lovrinović: Neću dići ruku za proračun
enormno veliko zaduženje