Stručnjak za energetiku Ivica Jakić gostovao je u studiju Večernji TV-a gdje je govorio o prodaji energenata na međunarodnim tržištima te je prokomentirao aktualna događanja u Hrvatskoj vezana za slučaj prodaje plina po nižim cijenama od tržišnih. Voditeljica Petra Balija na početku razgovora tražila je gospodina Jakića da prokomentira slučaj HEP.
Što je tu pošlo po zlu? Je li išta pošlo po zlu uopće?
- Dobro ste postavili pitanje - je li išta pošlo po zlu? Sama činjenica da je trgovanje električnom energijom i plinom definirano pravilima i regulama kojih se mora pridržavati. I postoji cijeli protokol kako se to radi, a koji obuhvaća i pitanje viškova energije električne ili energije energije plina, odnosno što u tom momentu treba raditi. Tako da, područje djelovanja na kojem sam radio dugo godina sadržavalo je i prodaju i kupnju plina i na burzama i određenim drugim načinima direktne prodaje kada kupac ima pravo poslati takozvani pozivni natječaj tvrtkama koje će isporučiti plin ili energiju, a isto tako je definirano što se događa s viškovima, odnosno i s manjkom kad nedostaje plina ili električne energije. Dakle, princip djelovanja u trgovini plina ili energije skoro u cijelosti je isti u cijelosti je isti – odgovorio je Jakić.
VEZANI ČLANCI
Možete li nam to malo pojasniti? Dakle, kako funkcionira sama prodaja plina? Što se događa, kako se prodaju viškovi?
- Na ovom primjeru ako ćemo govoriti o HEP, iako ja nisam upoznat sa detaljima, znam pravila koja postoje i kako to sve funkcionira – rekao je dodajući kako je prilikom trgovine u slučaju HEP-a 'išlo sukladno propisima'.
- Imamo glavni dokument koji je takozvani terminski ugovor o otkupu električne energije, odnosno o otkupu plina. U ovom slučaju se radilo o ugovoru koji je napravio HEP s Inom koja je bila isporučilac plina i to je rađeno u vrijeme kad je to jako puno Vladi pogodovalo, odnosno cijelom građanstvu u Hrvatskoj iz razloga što plin, koji je bio u vlasništvu Ine, nije išao u inozemstvo, već je Vlada regulirala da se taj plin se stavi na tržište u Hrvatskoj. Odnosno da HEP, kao državna tvrtka, otkupljuje plin proizveden u Hrvatskoj i da bi se na taj način pogodovalo građanima hrvatske i industriji da imaju cijenu plina koja je tada bila izuzetno niska - rekao je dodajući da je u to doba, kada se ugovor radio 'cijena plina na tržištu bila između od 245-250 pa i do 350 eura po megavatsatu'. Dodao je kao je Vlada tada našla način da plin ostaje u Hrvatskoj po cijeni koja je bila dogovorena terminskim ugovorom određenog roka.
- I to je sve funkcioniralo jako dobro i mi smo imali, kao što znamo, cijelu zimu dostatne količine plina – kazao je objašnjavajući kako se razlika plina koja je nedostajala uvozila preko LNG terminala.
Kazao je i kako su druga tržišta na kojima živi i radi imali velike probleme s količinama. Rekao je kako je ta priča u Hrvatskoj bila dobra sve do trenutka kada su se tržišta zasitila plina, kada su se skladišta napunila i kada je Europa pronašla drugi dobavni pravac.
- Velika količina plina se pojavila na tržištu. Rezultirao je time što su cijene plina pale. U ovo vrijeme, ako govorimo u zadnja dva mjeseca na burzama, cijene plina su bile oko 40-42 eura po megavatsatu. A ugovor koji je Vlada imala s HEP- om i dalje održavala na 47 eura. Međutim, tad je došlo do viška i minimalne potrošnje jer nije bilo sezone grijanja. Naša industrija je jako slabo orijentirana na plin – dodaje objašnjavajući kako je tada došlo do toga da je HEP prodavao plin po nižim cijenama nego što su bile u nabavi.
Kazao je i kako se terminski ugovor mora ispoštovati. - To je po principu 'take or pay' a ako ne preuzme što platiš, onda ti dobavljač, odnosno prodavač, ima pravo zaračunati sve svoje nastale troškove koji dolaze. Znači, ne samo da bi to bilo 47 eura to bi moglo biti i 50, 60 i više. I HEP je to ispoštovao dokle je god bio na snazi taj ugovor, odnosno do dana kad je Vlada uredbom svojom raskinula taj ugovor – izjavio je.
Kaže kako je onda u tom momentu, kad je taj plin ta dva mjeseca bio na raspolaganju tržišta, 'morao evakuirati iz Ininog skladišta, odnosno njezinog ljetnog sustava. I on se tada stavio na tržište i prodavao se po cijeni koja je bila. Ne zaboravimo tada su bila uvjetna pravila da se svatko mora od plina doslovce riješiti uključujući i INA-u koja je to napravila, a uključujući i HEP koji više nije znao što bi s tim plinom – objašnjava Ivica Jakić.
VEZANI ČLANCI
Kaže kako je ta točka u kojoj se neki dobar posao pretvara u negativan 'normalna na međunarodnim burzama. Svaki trgovac na poslu može dobiti ali i izgubiti novac – pojasnio je.
Prilikom prodaje viška, znali prodavatelj tko je kupac?
- U međunarodnom poslu ne zna se tko kupuje, a tko prodaje. Međutim, uvijek se zna na kojoj je točki isporučen taj plin i tko je zakupio kapacitet prerade tog plina. Može se uvijek normalnim procesima doći do kupca jer se prati tijek toga plina gdje je došao na koju točku preseljenja. U međunarodnim poslovima se ne spominju nikada tvrtke koje kupuju i koje prodaju – rekao je i pojasnio da se ne govori o cijenama koje su postignute već o uvijek se govori o megavat satima te koja je prosječna cijena prodaje plina postignuta.
- Svaka burza je obvezna svaki dan iskazati koje su cijene na burzi postignute, a ne tko je kupio – govorio Jakić.
Rekao je kako se naš sustav malo razlikuje od ovog u inozemstvu. Rekao je kako u normalnim okolnostima Vlada i ministar ne znaju tko što prodaje. Dodao je kako HEP jako dobro funkcionira u sustavu trgovanja u Hrvatskoj. Međutim, kaže kako oni nemaju trgovce koji se bave međunarodnom prodajom plina kao što ima INA ili MOL.
Da je HEP imao svoju tvrtku koja se bavi prodajom na stranom tržištu, možda su taj plin mogli prodati po nekim drugim cijenama ili ga negdje uskladištiti. Međutim, HEP-ov zadatak nije definiranje tržišta u Europi već definiranje tržišta u Hrvatskoj. Taj dio posla odrađuje sasvim solidno – odgovorio je Jakić.
VEZANI ČLANCI
Na pitanje o smjeni ministra Filipovića, Jakić je kazao da on ne zna zašto bi ga se smijenilo'.
- Nije u njegovom resoru je li netko potpisao ugovor ili nije - rekao je dodajući kako se može postaviti novi ministar ali i da će se opet dogoditi isto.
- Ne vidim što bi se s tom smjenom dobilo. Ne bavim se politikom i taj dio ne razumijem ali ne znam što bi se dobilo s tim ako taj sustav niste promijenili - kazao je za kraj.
Tragikomično je ovo za slušati nakon INA-e i Agrokora. Krava muzara RH još nije za neke - presušila.