Serološka ispitivanja na 1051 uzorku pokazalo je da su samo 24 osobe od njih 1051 došle u kontakt s virusom SARS-CoV-2, odnosno samo kod 24 osobe pronađena su IGG antitijela (koja dokazuju da su se organizmi tih osoba susreli s koronavirusom), što je 2,33 posto od ukupnog broja ispitanika. Međutim, samo u dva uzorka pronađena su zaštitna neutralizirajuća antitijela, koja inače štite od ponovne infekcije tim virusom.
No to ipak ne znači da ih nemaju i ostali jer osim antitijela, tvrdi prof. Alemka Markotić, bitna je i stanična imunost.
– Bitna su istraživanja koja će pokazati na koji način stanična imunost na razini limfocita reagira. Postoje metode kojima se to također može mjeriti, danas sva ozbiljnija istraživanja cjepiva uključuju te metode, osim istraživanja antitijela. Susretom virusa sa stanicama imunosnog odgovora može doći do susreta s onim stanicama koje su zapamtile prijašnji kontakt s virusom i time do ponovne reprodukcije antitijela. Postoje metode koje imaju različite razine mjerenja antitijela – objasnila je prof. Alemka Markotić naglasivši da ako nešto nije mjerljivo, ne znači da u tom trenutku ne postoji neka niska razina tih antitijela.
Video - Alemka Markotić objasnila koliko se često maske trebaju mijenjati
Orijentacijsko istraživanje
Doc. Krunoslav Capak kazao je da će naknadno vrlo detaljno objasniti rezultate tog ispitivanja te da ono, doduše, nije reprezentativno, nego je riječ o presječnom ili orijentacijskom istraživanju. Rekao je da je od tih 24-ero, petnaestero imalo neke simptome, dok ih je 37 posto bilo asimptomatsko, a imaju IGG tijela. Tumačeći dobivene rezultate, kazao je da je to puno više nego što imamo zabilježenih oboljelih i da to znači da među nama ima puno više ljudi koji su se susreli s infekcijom nego mi to znamo.
– Primijeni li se na čitavu populaciju, to je 25 puta više od ukupno oboljelih u Hrvatskoj! – rekao je Capak.
Iz tog se tumačenja da zaključiti kako je velik broj ljudi u Hrvatskoj vjerojatno bio pozitivan na COVID-19, a da to nije ni znao. Prije otprilike mjesec dana dok se govorilo o preliminarnim rezultatima ovog ispitivanja, obavljenog većinom na zdravstvenim radnicima u Zavodima za javno zdravstvo i Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, istih se dva posto tumačilo kao očekivano mali i zanemariv broj.
– Mogu preliminarno reći da je broj onih koji su preboljeli, došli u kontakt s koronavirusom očekivano nizak, to jest manji od dva posto – rekao je tada Capak.
Prof. Gordan Lauc, kojeg smo zamolili da prokomentira rezultate ovog serološkog ispitivanja, napominje da ne znamo kako je točno provedeno uzorkovanje, pa ne znamo može li se taj postotak ekstrapolirati na čitavu državu, no kad bi uzorak bio reprezentativan, to bi značilo da je najmanje oko 100.000 ljudi u Hrvatskoj došlo u kontakt s virusom.
– To je oko 50 puta više od potvrđenog broja zaraženih, što je u skladu s rezultatima sličnih studija provedenih u svijetu. S jedne strane to je jako mali postotak populacije, manji no u većini država u svijetu, no opet znatno veći nego što su testovi pokazali. Broj je u granicama očekivanja. Očito smo imali široku lokalnu transmisiju u ožujku, što se moglo i očekivati zbog blizine Italije, no tu transmisiju smo učinkovito zaustavili poduzetim mjerama ograničavanja kretanja te je i dalje vrlo malen postotak ljudi u Hrvatskoj bio u kontaktu s virusom – kaže prof. Lauc i dodaje:
– Očekivano nizak broj znači da je samo 2,5% ljudi došlo u kontakt s virusom. U Bergamu su procjene da ih je i preko 60%, a u gradu New Yorku oko 30%. Prema tome 2,5% je nizak postotak. S druge strane ako pogledamo na razini države 2,5% je 100.000 ljudi, što je puno više nego što je bilo potvrđenih pozitivnih na PCR testiranju. No to isto nije iznenađujuće jer smo to vidjeli u svim drugim zemljama, postotak stvarno zaraženih je uvijek bio od 10 pa do i više od 50 puta veći od potvrđenih – kaže Lauc.
Bez egzaktnog zaključka
Dosadašnji uzorak nacionalnog serološkog testiranja je premalen, no spomenuti postotak ljudi koji su imali kontakt s novim koronavirusom struku podsjeća na jednu od teorija prema kojoj se antitijela u krvi ne zadržavaju dugo, štoviše neko vrijeme nakon preboljenja ove bolesti antitijela nestaju.
– Svi se cijepimo protiv hepatitisa B, a kod zdravstvenih djelatnika s vremena na vrijeme kontroliramo titar da znamo jesmo li zaštićeni zbog prirode posla ako bi došli u kontakt s hepatitisom B. Tumači se da i kod osoba s nula antitijela ne znači da nisu zaštićeni jer T stanice memorije pamte i u slučaju kad takva osoba bez antitijela u krvi dođe u kontakt s virusom hepatitisa B, T stanice prepoznaju uljeza. Povlači se paralela i rade se istraživanja prema tom obrascu da i osobe koje su preboljele “koronu” da bi unatoč tomu što nemaju antitijela po istom obrascu T stanice bile zaštićene – pojašnjava dr. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
Kao ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, kaže kako će serološko ispitivanje upravo ovih dana započeti i u toj županiji. Testirat će ljude koji su radili u COVID ambulanti, s infektološkog odjela, iz Zavoda, neke koji su dokazano preboljeli ovu bolest, a i neke koji su bili asimptomatski. Potonji primjer navodi u jednoj obitelji gdje su roditelji bili pozitivni i sa simptomima, a djeca također pozitivna na virus, no bez ikakvih simptoma.
Puno je istraživanja, ali, kako će reći ovaj liječnik epidemiolog, nitko se iz svega toga ne usudi izvući egzaktan zaključak. Tako najnovija istraživanja, pojašnjava dr. Venus, povlače parcijalnu imunost na viruse “korone” koji uzrokuju običnu prehladu te se bave pretpostavkom da su ljudi koji su prethodnih godina jednostavno bili češće prehlađeni možda djelomično zaštićeni protiv COVID-19 jer su to slični virusi iz iste porodice.
Video - Novinarka pitala Alemku Markotić zašto se njeno dijete nije testiralo iako ima visoku temperaturu...
pa da i uzmemo za ozbiljno ovo što nam se servira....primjerice, da se izgubili 0.003% težine, biste li primijetili kakvu razliku? čak i da ste to izmjerili, biste li ikome u punoj ozbiljnosti kazali tu informaciju?!