Travanj je. Visoko u planinama Himalaje snijeg pada mjesecima – cijelu zimu. Male životinje trče preko nagomilana snijega, no on ostaje na mjestu. Snažni nalet vjetra otpuhuje tanki gornji sloj, ali ostatak se drži za padinu. No jednog dana iznenadni proljetni snijeg spušta se na strmu padinu. Dok snježni pokrivač raste, težina postaje sve veća. Cijelo zasniježeno područje kaskadno se ruši, kotrljajući se u ledenom oblaku sve do podnožja. Iz Nepala se selimo na drugu stranu svijeta, u Englesku, gdje pogled puca na prekrivač od plavih zvončića. Brda i šume u travnju počinju pupati i nadimati se žarkozelenim znakovima života. Zeleni izdanci izbijaju oko podnožja stabala, panjeva, jama, gomila lišća... Gotovo u trenutku mali izdanci izrastaju u male grozdove, koji cvjetaju kao sitni, savršeni redovi plavih zvončića, nalik na one koje bi nosile vile kao proljetni šešir.
Kroz mjesece i kroz svijet vodi nas naslov "Što radiš danas, Majko Prirodo?", u izdanju Školske knjige. Tekst potpisuje Lucy Brownridge, a ilustracije Margaux Samson Abadie. Zadivljujuća je to, kako se opisuje, ilustrirana riznica priča o svijetu prirode, organiziranih po godišnjim dobima i po lokacijama diljem svijeta, a koja pokazuje beskrajnu ljepotu i raznolikost prirode u svakom dijelu planeta. U svakom trenutku tijekom cijele godine Majka Priroda naporno radi, stvara oblake iz kojih pada kiša, priprema vjevericu koja skriva orahe za razdoblje zimske hladnoće ili vodi ptića na prvi let oko pola svijeta. Knjiga je koncipirana u 48 priča o ciklusima prirode koji se stalno izmjenjuju, u svoj svojoj ljepoti, ali i dramatičnosti.
Dok je u siječnju u visokim planinama Japana snijeg visok, a vjetrovi oštri i hladni, obitelj majmuna, promrzla do kostiju, oprezno se spušta niz padinu u parku Jigokudani. U krhkom ledu nalazi se bazen vruće vode koja prirodno ključa iz dubina Zemljine jezgre. Zatvorenih očiju, majmuni se opuštaju dok vruća kupka odnosi hladnoću. Siječanj je, pak, i vrijeme kada are makao u šumama Perua otresu prašinu s repa i pripremaju se za sezonu parenja. Dobar izgled ima cijenu, a ponekad ona podrazumijeva pomalo neobičnu prehranu. U slučaju ovih ara, riječ je o blatnjavom doručku, i to doslovno. Duboko u amazonskoj prašumi rub rijeke čine glinene obale. Glina je, pak, puna važnih minerala potrebnih svakoj ari koja drži do sebe kako bi izgledala lijepo i dobro se osjećala. Kako prolazimo godinom, upoznajemo na stranicama ove knjige čudesni život prirode, biljaka i životinja, od Japana i Perua, preko Meksika i Walesa, Kanade i Danske, pa do Alžira i Portugala, Namibije i Švedske.
VEZANI ČLANCI:
Ožujak je mjesec za jedan poseban događaj u Meksiku – okupljanje sivih kitova. Stigli su u lagune u državi Baja California nakon dugog putovanja – čak iz hladnog Arktičkog oceana. Svake godine putuju na Arktik radi hrane, ali u ožujku se uvijek vraćaju punog trbuha radi meksičke klime. I zasnivaju obitelj. Kada smo kod seoba, jedna velika obilježava srpanj u Keniji. Milijuni gnuova kreću na opasno i dramatično putovanje do kenijskih pašnjaka. Na putu se susreću s opasnostima, ali na samom kraju čeka ih slatka nagrada. Baš kao i gnuovi, i slonovi u Šri Lanki u ljeto tragaju za vodom. Hodaju danima i sanjaju o hladnoj vodi, ali tek je kolovoz pa je sezona kišnih monsuna još tjednima daleko. No, ne odustaju jer pred njima je – godišnji sastanak divova.
Prebacujemo se u Rusiju, listopad je, vrijeme je za počinak smeđeg medvjeda. Tijekom listopada pojede do 40 kilograma oraha, bobica, malih životinja, ribe i svega drugoga čega se dočepa na dan. Dok bude spavao, preživjet će od masti koju je pohranio tijekom ovih velikih obroka.
To je samo dio priča koje znatiželjne čitatelje i zaljubljenike u prirodu očekuju na stranicama ove knjige. Doznat će i kako su munje u Venezueli davne 1595. razotkrile noćni napad na grad Maracaibo. Fascinantno je i što su munje o kojima govorimo toliko visoko na nebu da je njihova predstava nijema poput starog filma. U istome trenutku, na različitim mjestima diljem Zemlje, pričaju se sasvim drukčije priče, ali sve od reda podjednako čudesne.
GALERIJA Znate li koje je najdulje selo u Hrvatskoj? 'Idem kod susjeda tamo može značiti i nekoliko kilometara'
