Stari saziv Državnog sudbenog vijeća pao je i na “popravnom ispitu” u ponovljenom postupku na zahtjev Ustavnog suda u slučaju sutkinje Slavice Garac koja se javila na natječaj za imenovanje pet sudaca Vrhovnog suda iz rujna 2016.
Opet su joj prekršili više ustavnih prava odbijajući je imenovati zbog “postojanja sigurnosne zapreke”. Sada će novi saziv DSV-a u roku od 60 dana poštujući stajališta Ustavnog suda morati ponovno odlučiti o potrebi nadopune sigurnosne provjere i o postojanju sigurnosne zapreke, odnosno o imenovanju.
Uvid u izvješće
DSV je na temelju izvješća o provjeri II. stupnja Sigurnosno-obavještajne agencije iz veljače 2018. odbio imenovati je sutkinjom Vrhovnog suda. Imenovali su sljedećeg kandidata po broju bodova koji je prošao sigurnosnu provjeru. Ali, u prosincu 2018. Ustavni sud utvrdio je da je sutkinji Garac povrijeđeno pravo na dostupnost pod jednakim uvjetima radnog mjesta i dužnosti. Jer, protivno načelima kontradiktornosti i jednakosti oružja, nije joj omogućen uvid u izvješće SOA-e na kojem je DSV temeljio zaključak o postojanju sigurnosne zapreke, a uskraćeno joj je i pravo na obrazloženu odluku jer nisu izneseni dostatni i relevantni razlozi za ocjenu o postojanju sigurnosnog rizika.
Doduše, pravo uvida u sigurnosna izvješća nije apsolutno i može biti ograničeno, recimo, interesima nacionalne sigurnosti ili zaštite sloboda i prava drugih ljudi, međutim ne može biti tako široko da se onemogući stvarno i učinkovito osporavanje podataka iz izvješća, ističe Ustavni sud. Sutkinji su tako povrijedili pravo na pravično suđenje. U ponovljenom postupku omogućen joj je uvid u izvješće SOA-e u kojem se navodi da kod Garac nema sigurnosnih zapreka, ali postoji sigurnosni rizik za njezino imenovanje sutkinjom Vrhovnog suda, s tim da je konačna ocjena na DSV-u. Garac je DSV upozorila da Zakon o sigurnosnoj provjeri ne poznaje pojam sigurnosnog rizika već isključivo sigurnosne zapreke te da je stoga izvješće SOA-e kontradiktorno.
Uz to, opširno je osporila istinitost i relevantnost navoda iz izvješća SOA-e i zaključivanje “na temelju mogućnosti ili vjerojatnosti”. Na sjednici DSV-a pod predsjedanjem zamjenika predsjednika Mije Galijota u veljači 2019. (predsjednik Željko Šarić se kao sudac Vrhovnog suda izuzeo, dok troje članova vijeća nije došlo na sjednicu) četiri člana Vijeća bila su za to da se ne traži nadopuna sigurnosne provjere, da postoji sigurnosna zapreka i da se Garac ne imenuje, dok su tri člana bila i za to da se Garac imenuje sutkinjom Vrhovnog suda.
DSV je Ustavnom sudu obrazložio kako za dopunom sigurnosne provjere nije bilo potrebe jer se nisu pojavili novi podaci koji već nisu bili obuhvaćeni izvješćem SOA-e. Dok je DSV obrazložio kako sutkinja nije dobila potreban broj glasova da bude imenovana, Ustavni sud je u vijeću pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović sutkinji Garac dao za pravo kako odluka DSV-a nije donesena propisanom “većinom glasova svih članova DSV-a”, dakle najmanje šest od njih 11. Također, DSV nije odgovorio na odlučne prigovore sutkinje niti je razmotrio dokaze kojima osporava izvješće SOA-e.
Prigovori sutkinje
Iako su već proceduralni razlozi dovoljni za ukidanje odluke DSV-a, ustavni suci obrazlažu kako nisu mogli ne primijetiti kako je “očigledno da je podnositeljica iznijela neke nove podatke koji nisu bili obuhvaćeni spornim izvješćem SOA-e”, što znači da je bilo razloga za dopunu izvješća SOA-e. Nije odgovoreno ni na njezine tvrdnje o kontradiktornom izvješću SOA-e za koje tvrdi da se temelji na objektivno neprovjerljivim procjenama SOA-e koje DSV nije vrednovao s potrebnim oprezom, već ih je nekritički prihvatio bez posebnog obrazloženja.
Upozoren je DSV da ima u vidu usporedive situacije drugih kandidata u postupku imenovanja sudaca Vrhovnog suda, te procjene u usporedivim situacijama, te na čvrsti stav Ustavnog suda prema kojem sigurnosne provjere predstavljaju tek pomoćno sredstvo koje ne dovodi u pitanje ustavnu samostalnost i neovisnost DSV-a u odlučivanju o imenovanju sudaca. Stoga prigovori sutkinje na koje joj nije odgovoreno predstavljaju odlučne navode koji su mogli biti od utjecaja na ishod postupka i koji otvaraju pitanje povrede više ustavnih prava i načela.
Sutkinja Garac nije se odazvala na naš poziv. Iz odluke Ustavnog suda proizlazi da je uvidom u izvješće SOA-e ipak doznala što to kod nje predstavlja “sigurnosni rizik”. Radi zaštite tajnosti, Ustavni sud je objavio samo njezin osvrt kako “ovako uspostavljena veza... na čemu se onda temelji zaključak o “sigurnosnom riziku” je, u logičkom smislu, ravna šali jer počiva na krajnje uočljivo neadekvatnom kauzalitetu između objektivno nepovezanih fenomena”. Sutkinja dalje tumači kako je to očito jasno i SOA-i jer se “uz ogradu da ne postoji sigurnosna zapreka... sramežljivo sugerira pravno neodlučni “sigurnosni rizik” (koji, sukladno članku 3. stavku 2. ZoSP ne može postojati ako ne postoji sigurnosna zapreka) i to na bazi nevjerojatnih poveznica kojima bi bilo moguće (nap. Ustavnog suda: ispušteno iz citata radi zaštite klasificiranih podataka) povezati praktički bilo koga i na taj način zloupotrijebiti sigurnosno-obavještajni sustav.” Ustavni sud primjećuje da podnositeljici nije odgovoreno na njezine odlučne navode o tome da je sporno izvješće SOA-e kontradiktorno, kao i da je utemeljeno na objektivno neprovjerljivim procjenama koje je DSV nekritički prihvatio bez posebnog obrazloženja.
sudstvo nam je nažalost u rasulu. Ne razumijem gdje je problem, kada nam je naprimjer medicinski kadar vrlo dobr, ili npr IT kadar. Pa čak i 'obična' zanimanja poput električara i keramičara ljudi rade kvalitetno. Što se dešava na pravnom fakultetu da ljudi ne izađu sa dovoljno znanja (i morala ) za tu funkciju. Čast iznimkama