Ministri policije i rada predstavili su izmjene i dopune jednog od najliberalnijih Zakona o strancima na svijetu nakon uočenih zlouporaba s uvozom radne snage, a na štetu stranih radnika i ove države. Radne dozvole za privremeni boravak i rad stranim radnicima moći će se produljiti s jedne na tri godine, uvodi se crna lista poslodavaca koji neće moći uvoziti radnike jer su ih zapošljavali na 'crno' ili ih nisu na vrijeme prijavili, omogućit će se stranim radnicima učenje hrvatskog jezika zasad putem sustava vaučera, financiranog iz EU socijalnog fonda.
Također, radne dozvole sezonskim radnicima izdavat će se na devet umjesto šest mjeseci kao dosad, uvodi se institut zadužnica za poslodavce koji odustanu od zapošljavanja stranca koji je stigao u Hrvatsku što znači da će ga o svom trošku trebati vratiti u zemlju podrijetla. Dosad se to radilo o trošku državnog proračuna. Zbog zaštite stranih radnika kojima je prestao ugovor o radu, a imaju važeću radnu dozvolu, omogućuje se da oni u roku od 60 dana mogu ostati u Hrvatskoj i naći novog poslodavca. Uvodi se tek sada obveza dokaza da strani radnik ima kompetencije za poslove na kojima radi. Izmjenama Zakona o strancima, nažalost, i dalje nije reguliran smještaj stranih radnika, nego samo sezonaca, što znači da je i dalje omogućeno onim lošim poslodavcima da ih natrpavaju po 20, 30 ili više u isti prostor od 100, 200 kvadrata.
VIDEO: Strani radnici oduševljeno skandirali: 'HDZ, HDZ!', a onda dobili i poklone
Kako bi trebao izgledati primjereni smještaj stranih radnika regulirat će se pravilnikom o smještaju, no nejasno je zašto se s time odugovlači kad od toga koristi imaju samo pojedinci profiteri, a na štetu radnika i cijelog društva. Stranim radnicima olakšava se promjena zanimanja i poslodavca. "Plava karta EU " za visokokvalificirane osobe iz trećih zemalja produljuje se s 24 na 48 mjeseci, a stranim studentima koji su u RH boravili pet godina olakšava se stjecanje statusa stalnog boravka.
U Hrvatskoj, rečeno je, sada boravi oko 96.000 stranih radnika, a lani je u Hrvatskoj boravilo 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske i 4244 iz Albanije. Dakle, iako je lani izdano više od 170 tisuća radnih dozvola, u zemlji su boravile 132 tisuće radnika iz navedenih zemalja. U Hrvatsku i dalje dolaze ljudi nižih obrazovnih kvalifikacija.
VEZANI ČLANCI:
Dobro je što se izrada migracijske politike što obuhvaća i imigracijsku politiku prebacuje u resor demografije, a loše je što se tako dugo čeka na izradu migracijske politike i što se nije slušalo struku koja je davno upozoravala da za imigracijsku politiku ne može biti nadležan MUP.
VIDEO: Dodik: Poslat ću Schmidtu malo djedove rakije neka se okrijepi
Zašto otkrivati toplu vodu ? Trebalo je samo prepisati sadržaje odgovarajućih zakona iz zakonodavstva S. Arabije, Kuvajta, Katara, Emirata....