Ovo je prvo predavanje Virtualne učionice pisanja EU projekata, fleksibilnog, virtualnog i besplatnog tečaja kako uspješno napisati EU projekt.
Način pohađanja je jednostavan. Prijavite se putem formulara ovdje, pročitajte svaki ponedjeljak novi tekst i odgovorite na pitanja na kraju teksta (ne zaboravite upisati svoje ime da znamo da ste zadaću napravili). Na kraju tečaja, ukoliko ste napravili više od 50% zadaća na vrijeme i predali završni rad, dobivate i potvrdu o pohađanju tečaja! Kurikulum kao i sva dosad objavljena predavanja i zadaće možete naći klikom na link. Na Facebooku je otvorena grupa za polaznike Virtualne učionice. Na njoj možete postavljati pitanja, komentirati i riješavati zadatke zajedno s drugim polaznicima.
UVOD U EU FONDOVE
EU fondovi vrlo su važna tema za svakog građanina Hrvatske, kako zbog svoje financijske izdašnosti, tako zbog realnih ciljeva koji se strateški žele ostvariti kroz te instrumente. Republika Hrvatska je stekla mogućnost samostalnog korištenja programa pomoći i pretpristupnih programa Europske unije (popularno nazvanih EU fondova) dobivanjem statusa kandidata za članstvo u EU. EU fondovi su javna sredstva poreznih obveznika Europske unije i dio su zajedničkog proračuna svih država članica te je stoga njihova namjena javno, a ne privatno dobro.
Do sad su Hrvatskoj bili na raspolaganju program pomoći CARDS, pretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD te od 2007. godine i sveobuhvatni program IPA koji se sastoji od pet komponenti (I. Pomoć u tranziciji i jačanju institucija; II. Prekogranična suradnja, III. Regionalni razvoj, IV. Razvoj ljudskih potencijala, V. Ruralni razvoj). Programom IPA je za razdoblje od 2007. do 2012. godine Hrvatskoj bilo namijenjeno 910,2 milijuna eura, dok je za 2013. godinu predviđeno 94,8 milijuna eura. No, EU fondove ne bi se trebalo shvaćati kao iznos koji je Hrvatska nepovratno dobila, već kao mogućnost za korištenje financiranja projekata do nekog maksimalnog iznosa, definiranog u financijskim sporazumima između Vlade RH i Europske komisije. Također, ova sredstva uglavnom su vezana uz nužnost sufinanciranja vlastitim sredstavima.
Osim sudjelovanja u pretpristupnim programima, Hrvatska je sudjelovala i u nekim zajedničkim programima EU kao što su: Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2007.-2013.) – FP7, Kultura 2007.-2013., Europa za građane, MEDIA 2007, Mladi na djelu itd. Kada Hrvatska postane članica Europske unije steći će obvezu sudjelovanja u zajedničkom proračunu, a time i pravo sudjelovanja u svim programima EU i pravo korištenja strukturnih instrumenata - Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo; čija je izdašnost nekoliko puta veća od pretpristupnih programa. Hrvatskoj je tako samo za razdoblje prvih šest mjeseci članstva (od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013.) dodijeljeno oko 655 milijuna eura sredstava, što je blizu ukupnom iznosu dodijeljenom Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2013. godine.
Različiti sustavi korištenja EU fondova
U korištenju EU fondova razlikuje se centralizirani i decentralizirani sustav. U centraliziranom sustavu je Delegacija Europske komisije ugovorno tijelo, što je i bio slučaj do početka 2006. godine, kada je Hrvatska počela samostalno upravljati sustavom EU fondova. Europska komisija tada je akreditirala domaći sustav provedbe pretpristupnih programa pomoći PHARE, ISPA i SAPARD, a odgovornost je preuzeta i za dio projekata iz programa CARDS 2003. i CARDS 2004. Dobivanje akreditacije značilo je da je Hrvatska stekla povjerenje Europske komisije i time dobila pravo samostalno upravljati sredstvima EU fondova. Akreditirani sustav predstavlja sigurno okruženje za sredstva EU poreznih obveznika, koja služe ispunjavanju ciljeva javnih politika i javnom interesu. Sustav se još naziva tzv. ex-ante sustav, odnosno sustav prethodne kontrole dokumentacije od strane Delegacije Europske unije (u daljnjem tekstu: DEU). To znači da Hrvatska ima odgovornost u upravljanju sredstvima Europske unije, ali svaki ključni korak u postupku odobrava DEU primjerice natječajnu dokumentaciju, ugovore ili slično. Primarni cilj korištenja sredstava vanjskog proračuna EU putem pretpristupnih fondova jest priprema države za članstvo u Europskoj uniji i pomoć u pregovorima i usklađivanju s pravnom stečevinom (“acquis communautaire”), ali i priprema za korištenje strukturnih instrumenata.
U decentraliziranom sustavu provedbe uključen je cijeli niz institucija. U EU fondovima kao korisnici sudjeluju prvenstveno tijela državne uprave, no uobičajeno se traže dobavljači usluga, opreme ili radova koje su naručili korisnici. Kako bi se pronašle sve ove mogućnosti potrebno je pratiti natječaje koje objavljuju provedbene agencije na svojim Internet stranicama (o njima ćemo više pisati u narednim predavanjima). Na istim mjestima katkad je moguće pronaći i druge korisne informacije, primjerice o pobjednicima natječaja, besplatnim informativnim radionicama i slično. Sustav je dodatno napredovao početkom korištenja programa IPA i do današnjeg dana prešao u tzv. prošireni decentralizirani sustav upravljanja, u kojemu više nema prethodnih kontrola od strane DEU.
Strateško planiranje
Za programiranje ciljeva financiranja su zadužena središnja državna tijela, tijela koja upravljaju strateškim razvojem pojedinih područja odnosno resora i na njihovu inicijativu te regionalna tijela odnosno državna poduzeća (kao što je to slučaj u području prometa i okoliša). Cilj programiranja je napraviti dobru analizu problema koji postoje nekom području, identificirati ciljeve koji vode prema rješenju tih problema i te probleme riješiti određenim razvojnim projektima.
Svaki pojedini cilj, prioritet i projektni prijedlog Hrvatska treba usuglasiti s Europskom unijom. Ovaj je proces zapravo dijalog i traje sve dok se ne usuglasi završna lista projekata koji će se financirati. Ovo su tzv. programski dokumenti koji mogu biti u obliku projektnih prijedloga ili operativnih programa, ovisno o formatu koji je EU propisala pojedinim EU fondom. Jednom usuglašeni programski dokumenti doživljavaju svoj vrhunac potpisom financijskog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske unije. Svaki potpisani financijski sporazum uspjeh je hrvatskih institucija i njihovih ideja za razvoj, jer predstavlja osnovu za ugovaranje tih EU sredstava. Dok financijski sporazum nije potpisan, nije moguće koristiti EU sredstva. U financijskom se sporazumu definira ukupni iznos koji je na raspolaganju iz pojedinog EU fonda, prema pojedinoj godini ili nekoliko godina.
Do odluke o tome kakvi projekti će se financirati ne dolazi se nasumičnim odabirom, nego se područja financiranja moraju uskladiti s ključnim strateškim dokumentima donesenima na lokalnoj ili županijskoj razini u kojima su također definirani strateški ciljevi. S obzirom da je RH na putu za članstvo u Europskoj uniji, njene strategije su usko povezane sa strategijama EU. Ovo ne znači da Hrvatska odnosno druge članice Europske unije, imaju identične strateške ciljeve razvoja, no radi ilustracije možemo navesti kako je EU u svojoj strategiji razvoja „Europa 2020“ odredila da će npr. do 2020. godine 75% populacije između 20-64 godina starosti biti zaposleno, RH mora oblikovati svoje strateške ciljeve na način koji će doprinijeti ostvarivanju ovog EU cilja. Hoće li će to biti primjerice putem otvaranja novih radnih mjesta u gospodarstvu ili putem osposobljavanja stanovništva za rad u deficitarnim zanimanjima ostaje na RH da odluči.
Sve nacionalne strategije definiraju ciljeve i niz mjera i akcija koje je potrebno odraditi kako bi se ciljevi i ostvarili, a uzajamnim nadopunjavanjem predočavaju cjelovitu razvojnu strategiju države. Za korištenje sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda iz programskog razdoblja 2007. – 2013. (koji će biti na raspolaganju RH od 01.07.2013 do 31.12.2013.), RH je razvila programske dokumente: Nacionalni strateški referentni okvir i operativne programe. Nacionalni strateški referentni okvir je krovni strateški dokument kojim se utvrđuje strategija ulaganja, a za navedeno razdoblje fokusiran je na četiri ključna sektora: promet, zaštita okoliša, razvoj ljudskih potencijala i regionalna konkurentnost. Iz toga proizlaze operativni programi kojima se pobliže definiraju prioriteti financiranja. Tako je primjerice za upravljanje Operativnim programom 'Razvoj ljudskih potencijala' nadležno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, a prioritetne osi su podrška pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage, jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju, unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, tehnička pomoć te jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje.
Strategije na županijskoj ili gradskoj razini također utvrđuju posebne ciljeve te navode niz mjera i akcija koje je potrebno poduzeti za njihovo ostvarenje, ali to čine uzimajući u obzir specifičnosti pojedine županije ili grada kako bi se odgovorilo na različite potrebe te iskoristilo prednosti koje karakteriziraju pojedine dijelove Hrvatske. U idealnoj situaciji, sve strategije na županijskoj ili gradskoj razini trebale bi u određenoj mjeri biti usklađene s strategijama RH. Tako bi npr. svaka županijska strategija trebala sadržavati cilj smanjenja nezaposlenosti a mjere putem kojih bi se isto ostvarilo bi trebale biti specifične za pojedino područje. Na primjer, Sisačko-moslavačka županija ima velike obradive površine koje bi mogla vrlo jeftino davati poljoprivrednicima te bi uz dodatne mjere poput poticaja za rijetke kulture voća i povrća mogla poticati samozapošljavanje u poljoprivredi. Ista mjera možda ne bi bila odgovarajuća za recimo Šibensko-kninsku županiju čije bogatstvo npr. leži u otocima i turizmu.
Svaka strategija je dokument koji u svojoj osnovi najčešće ima razrađene snage, slabosti, prilike i prijetnje, ona u isto vrijeme biva i dokument koji daje i odgovore u obliku mjera i aktivnosti koje su potrebne kako bi se ili ojačalo jedne pokazatelje ili umanjilo djelovanje drugih. S obzirom da je vezanost projektnog prijedloga za bespovratna sredstva uvijek pitanje koje se postavlja, izrazito je važno poznavati stratešku podlogu područja u kojemu projekt želi djelovati.
Točni rezultati zadaća moći će se provjeriti na ovoj stranici (stranici predavanja) sljedeći ponedjeljak. Na zadatke nije moguće dobiti individualne komentare.
