Financijski svijet računa da je ulazak Hrvatske u eurozonu gotova stvar. Prva je to i najvažnija poruka koja se može iščitati iz izvješća agencije Fitch koja je kreditni rejting Hrvatske u petak povećala iz ‘BBB-’ u ‘BBB’, uz pozitivne izglede, što je najveći rejting naše zemlje u povijesti. Tom se činjenicom jučer na konferenciji za novinare pohvalio i premijer Andrej Plenković, koji ističe kako je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike.
Kontekst u kojem Hrvatska dolazi na najvišu razinu kreditnog rejtinga u povijesti, unatoč više negativnih okolnosti, tumači premijer, pokazuje da Vlada vrlo precizno i jasno zna kamo ide i što je dobro za Hrvatsku.
– Ključ i sidro ekonomskog smjera Hrvatske u budućnosti, zbog kojeg jača povjerenje Europske komisije, agencija i međunarodnih financijskih institucija u našu politiku, ulazak je u europodručje. Smjer ulaska u europodručje, i to s izglednim odlukama koje očekujemo u lipnju, a članstvo u eurozoni 1. siječnja 2023., daje kredibilitet svemu što radimo – rekao je premijer procjenjujući kako se radi o jednom od najvažnijih motora kretanja hrvatske ekonomije.
Da će euro popraviti rejting države za dvije stepenice, očekivalo se i ranije. Prva je već učinjena, a drugi skok mogao bi se očekivati do ljeta iduće godine, kada se cijeli postupak pristupanja eurozoni formalizira, na što računa i Plenković.
Da nije bilo koronakrize...
Uvjeren je da će pozitivan odgovor na ulazak u eurozonu, koji se očekuje u lipnju, “automatski poslati signale prema financijskim agencijama da će Hrvatska biti još predvidljivija, stabilnija i ekonomski i financijski još snažnija”. Plenković naglašava i kako poruke agencije Fitch i Europske komisije, koja je ovaj tjedan znatno podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva, nisu samo bitne za zaduživanje države na domaćem i stranim financijskim tržištima. Riječ je o, ističe premijer, vrsti vjerodajnice i legitimiteta koja će pomoći gospodarstvenicima, bankama i kamatama, odnosno cijelom međusobno povezanom sustavu. Ponovio je da bi Hrvatska, da nije bilo koronakrize, u eurozonu ušla “kao odlikaš sa svim peticama” te još jednom naglasio važnost stabilnosti javnih financija, kao i političke stabilnosti općenito. Što se tiče javnih financija, kaže kako je lani zbog pandemije napravljeno nekoliko koraka unatrag, no ove je godine, ističe, ostvaren povratak na raniju putanju smanjivanja javnog duga. Plenković podcrtava da je Fitch prepoznao i političku stabilnost kao temeljni preduvjet za napredak gospodarstva, no upozorava i kako je važan element koji prate agencije i dinamika cijepljenja protiv COVID-19. Premijer poručuje kako je nužno učiniti daljnje korake u zaštiti zdravlja svih građana jer je to, ističe, usko povezano s ekonomijom i financijama.
Premijer je istaknuo i činjenicu da su ocjene Fitcha i Europske komisije u pogledu rezultata hrvatske turističke iznad očekivanja Vlade.
– Ako rezultati turističke sezone u 2021. budu na oko 80 posto apsolutno rekordne 2019. – rekao je Plenković – onda su Vlada i ostali akteri u okolnostima pandemije i ograničenja, među ostalim i politikom sigurnog boravka u Hrvatskoj i aktivne pripreme turističke sezone, napravili iskorak, potvrda čemu je i izvještavanje Euronewsa o Hrvatskoj kao zemlji koja je ostvarila najbolje turističke rezultate na Mediteranu – naveo je premijer.
Skok kreditnog rejtinga Hrvatske jučer je kratko komentirao i predsjednik Zoran Milanović koji kaže kako je to bilo najavljeno i očekivano zbog skorog ulaska Hrvatske u eurozonu. Hrvatska je, kaže predsjednik, još bolja od toga, a što će se s njom događati nakon ulaska u eurozonu, ovisit će, kaže, o Europskoj središnjoj banci. Ipak, Milanović upozorava da je “rejting izgubio težinu u odnosu na razdoblje prije ekonomske krize”. Rejting države je, naime, godinama bio u direktnoj vezi s cijenom njezina zaduživanja i stupnjem rizika, no ta se veza posljednjih godina olabavila jer su monetarne vlasti u financijski sustav ubrizgale enormnu količinu novca. Na tome smo i mi profitirali te smo se povoljno zaduživali iako nam je nakon velike financijske krize 2008. rejting pao na razinu smeća te se dugo nalazio u tom statusu.
Primjerice, prije šest godina Hrvatska je na otplatu kamata trošila gotovo četiri posto BDP-a, odnosno godinama su kamate uzimale svu razliku koja je dolazila sa skromnim gospodarskim rastom. Ove bi godine, međutim, trošak kamata mogao pasti ispod 2 posto BDP-a te bi se na toj ili još nižoj razini mogao zadržati jedno dulje vrijeme. Tijekom razdoblja niskih kamata Hrvatska je zamijenila većinu ranijeg skupog duga, na koji se plaćalo od 6 do 7 posto kamata godišnje, znatno povoljnijim zaduženjem. Jasno, ono je i dalje skuplje od cijene po kojoj se zadužuju zemlje s prvoklasnim kreditnim rejtingom, što bi, da smo na toj razini, značilo da su nam milijarde kuna mogle ostati za nešto drugo.
Da kreditni rejting države trenutačno nema težinu koju je nekad imao ne spori ni ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. On tumači da je kreditni rejting Hrvatske porastao u najvećoj mjeri zbog odlične turističke sezone jer uz Hrvatsku tako dobre turističke rezultate ove godine bilježi još samo Crna Gora. Ipak, upozorava ovaj analitičar, ta slika ima i naličje koje nije tako optimistično.
– I Hrvatska i Crna Gora su među turističkim zemljama s najvećim rastom smrtnosti. To je rezultat ultraliberalnih protupandemijskih mjera, koje imaju svoju cijenu. Pozitivno iznenađenje kada se govori o rezultatima turističke sezone i rastu u dobroj je mjeri odraz znatno tvrđeg pristupa u borbi protiv pandemije u drugim turističkim zemljama, poput Portugala, Španjolske ili Italije – rekao je Lovrinčević za Večernji list. Rast kreditnog rejtinga također tumači kao posljedicu očekivanog skorog ulaska Hrvatske u eurozonu, a što se tiče same vrijednosti rejtinga u odnosu na pretpandemijsko i pretkrizno razdoblje, suglasan je da je kreditni rejting u ovom času manje važan. Razlika u cijeni zaduživanja između Grčke koja je de facto, iako ne i de iure, u bankrotu i najbolje Njemačke manja je od jednog postotnog boda. Uz to, navodi kako kreditni rejting nije snižen ni jednoj europskoj zemlji, s tim da ih je većina zadržala dosadašnji rejting. No kreditni rejting bi, procjenjuje, uskoro mogao dobiti na važnosti.
– Krediti rejting sada nema bitnog utjecaja, no on će biti bitan u trenutku kada kamate počnu rasti i kada se ti “spreadovi”, koji su sada na povijesno najnižoj razini, rašire. Čim se to dogodi, kamate će rasti, a oni s dobrim kreditnim rejtingom bit će u boljoj poziciji jer će moći računati na sporiji rast cijene kapitala tako da je rast rejtinga u ovom trenutku svojevrstan osigurač za razdoblje koje bi moglo uslijediti već za godinu do godinu i pol dana – tumači Lovrinčević. On očekuje da će Hrvatska i iduće godine ponoviti odličnu turističku sezonu što, kaže, ima pozitivan psihološki efekt na građane.
Bilo kako bilo, očito je da će članstvo u eurozoni već utjecati na cijenu budućeg zaduživanja, a to je posebno bitno za iduću godinu, kada na naplatu sjedaju četiri obveznice teške gotovo 3,5 milijardi eura. Bolji kreditni rejting mogao bi ublažiti i efekt očekivanog rasta kamatnih stopa na europskom i globalnom tržištu ako do njega dođe tijekom 2023. ili 2024. godine.
Utjecat će i ekološki standardi
U sljedećim bi godinama na rejting država trebali utjecati i ekološki standardi, što je država zelenija, a njezino okruženje zdravije, mogao bi joj i kreditni rejting biti veći. Europska središnja banka snažno promovira klimatski neutralne investicije i ulaganja koja će smanjiti zagađenje te bi Hrvatska mogla ponešto profitirati i od toga. Pukim slučajem, to što smo desetljećima patili i zaostajali za drugima zbog zatvaranja brojnih poduzeća i “ubijanja” industrije sljedećih bi se godina, eto, moglo i honorirati. No, dakako, budemo li te sreće da moguće neželjene klimatske promjene ne otjeraju turiste i odrežu glavnu granu koja hrani četvrtinu zemlje. Hrvatska narodna banka nedavno je objavila da će i oni pripremiti akcijski plan i strategiju kako bi promovirali ulaganja u održivu infrastrukturu i tehnologije koje će voditi računa o okolišu.
VIDEO Dombrovskis: Hrvatska vlada pokazala ambiciozne ciljeve za ulazak u Eurozonu
Sad zamislite da nije pandemije, potresa i ovakve opozicije , bili bi Svicarska!