Misterij Stonehengea ni danas nije razriješen. Prepoznatljivo golemo kamenje izaziva znanstvenike godinama, a posljednju teoriju o toj britanskoj znamenitosti iznijeli su znanstvenici sa sveučilišta u Londonu.
Predvođeni arheologom Mikeom Parkerom Parsonom tvrde kako je Stonehenge stariji negoli se dosad mislilo te da je najprije bilo groblje za obitelji iz najviših društvenih slojeva, a kasnije mjesto na kojem su se drevni Britanci okupljali i slavili, piše RT.
Znanstvenici svoju teoriju temelje na analizi ostataka kostiju više od 60 kremiranih osoba. Tvrde kako grobnica datira iz 3000. godine prije Krista, odnosno pet stotina godina ranije nego se izdignuo Stonhenge koji danas golica maštu.
Na brežuljku u Wiltshireu tijekom zimskog solsticija okupilo bi se i četiri tisuće ljudi. Analizom 80.000 zubiju stoke ustanovili su kako su se svi ti drevni Britanci okupljali na masovnim proslavama, ali da su dolazili ne da bi štovali \"kamenje\" nego da bi sagradili Stonhenge.
- Prema našim saznanjima, ovdje su dolazili ljudi čak i iz Škotske i to sa svojim životinjama. Otrkili smo da građevina nije toliko bitna sama po sebi, odnosno da nisu dolazili štovati je nego graditi pa stoga Stonhenge nije hram već spomenik, koliko mi se čini, zajedništvu Britanaca, kazao je arheolog Parker Pearson usporedivši Stonghenge s najpoznatijim britanskim glazbenim festivalom:
- To je nešto kao Glastonbury i izgradnja autoceste u jednom.
>>Znanstvenici razriješili misterij Stonehengea
>>Stonehenge je bio vjersko mjesto i 500 godina prije izgradnje
