Političke stranke spremne su, čini se, izaći ususret poslodavcima koji
traže lakše otpuštanje radnika, ali usto obećavaju i veće naknade za
nezaposlene. HDZ najavljuje naknade “blizu prosječne plaće”, HNS i SDP
kažu da bi naknada trebala iznositi oko 70 posto plaće koju je radnik
primao prije otkaza.
O tome su, među ostalim, govorili Radimir Čačić (HNS), Ljubo Jurčić
(SDP), Marko Kolaković (HSP) i Damir Polančec (HDZ) u sučeljavanju o
gospodarskim programima stranaka, što ga je organizirao multimedijski
pool u sastavu Večernji list, Media servis i RTL
Televizija.
Hoćete li izaći ususret zahtjevima
poslodavaca da se olakša otpuštanje radnika? Kojim konkretnim mjerama
namjeravate smanjiti nezaposlenost?
POLANČEC: Mi smo za to da se
olakša sustav davanja otkaza i otpuštanja onih koji nisu zadovoljili na
određenom radnom mjestu, ali smo i za veću socijalnu zaštitu onih koji
ostanu bez radnog mjesta. Stoga razmišljamo o povećanju naknade za
nezaposlene u prvo vrijeme nakon otkaza. Ta bi naknada trebala biti što
je moguće bliže prosječnoj plaći koju je radnik imao kod poslodavca
prije nego što je bio otpušten.
ČAČIĆ: Kad ode na burzu, radnik
će dobivati 70 posto prosječne plaće, a ne samo 1000 kuna. Smatramo da
treba olakšati i otpuštanja, ali to podrazumijeva puno aktivniji
angažman države. Zna se što je starije, kokoš ili jaje. Najprije treba
zaštititi radnika, a onda fleksibilizirati otkaze.
JURČIĆ: Naš će prijedlog
poslodavcima biti da se poveća zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
Država će pomoći poslodavcima utoliko da, kad radnik ostane bez posla,
dobiva 70 posto naknade plaće. Radnik pak mora preuzeti obvezu da će se
doobrazovati. Poslije šest mjeseci, a u razdoblju do godine dana,
naknada za nezaposlenost bi se smanjila.
KOLAKOVIĆ: Mi bismo stvorili
uvjete da svako poduzeće u Hrvatskoj svake godine može otvoriti bar po
jedno novo radno mjesto. Ako imamo 80.000 poduzeća u Hrvatskoj,
računajte koliko je to novih radnih mjesta.
Prijeti li Hrvatskoj financijska kriza
i kako biste je spriječili?
KOLAKOVIĆ: Ako MMF upozorava na
to da je vanjski dug prešao 80 posto BDP-a, onda se to ne smije
ignorirati. Trebalo bi reći – došli smo blizu crvenog svjetla,
racionalizirajmo ulaganja na razini države i na razini poduzetnika i
upozorimo građane da ne ulaze u prekomjerno zaduživanje. Daljnja
zaduživanja bila bi dopustiva samo za investicije koje će otvarati nova
radna mjesta.
Nismo u krizi
POLANČEC: MMF će tolerirati
vanjski dug toliko dugo dok ga nacionalna ekonomija može otplaćivati.
Vanjski dug Hrvatske u ovome je trenutku između 85 i 86 posto BDP-a.
Pritom vas upozoravam da je kod usporedivih zemalja u udio vanjskog
duga u BDP-u uračunata i siva ekonomija, što kod nas nije slučaj. Nema
potrebe govoriti o financijskoj krizi jer država može otplaćivati svoje
obveze, ali Vlada podržava mjere HNB-a da bi se usporila zaduživanja.
ČAČIĆ: Poznat sam po tome da
ne paničarim zbog vanjskog duga, ali ako nastavimo ovako, priklanjam se
onima koji nas upozoravaju. Baciti dvije milijarde na Pelješac,
izgubiti tri milijarde na THT-u, opasni su potezi.
JURČIĆ: Nijedna država nije
zaštićena od financijskih kriza, pa ni Hrvatska. Ako se nastavi ovako,
za godinu ili dvije bit ćemo u financijskoj krizi zato što više trošimo
nego što proizvodimo. U mandatu ove vlade vanjski dug je povećan 50
posto, pri čemu nije važno je li to zbog zaduživanja države,
gospodarstva ili kućanstava. Siva ekonomija ne otplaćuje vanjski dug,
ona je samo statistička kategorija.
Koji biste potez predložili kao branu
korupciji?
Zakon o nabavi
POLANČEC: Velik doprinos
smanjivanju korupcije novi je Zakon o javnoj nabavi, prihvaćen prije
mjesec dana. Tome će pridonijeti i novi nastavak privatizacije, putem
burze i kroz zatvorene investicijske fondove, a koju će provoditi
profesionalci u društvima za upravljanje investicijskim fondovima, a ne
Fond za privatizaciju.
ČAČIĆ: Pravosuđe je jedan od
ključnih problema Hrvatske. Ne može se više tolerirati da nesposobni i
amoralni suci, kojih možda nema više od pola posto, definiraju stanje u
Hrvatskoj. Suci s najviše zastara, s najmanje riješenih predmeta i
najviše odbačenih presuda, trebali bi izgubiti pravo suđenja. Za
smanjivanje korupcije važna je likvidnost države i redovito plaćanje.
Unutar borbe protiv korupcije sigurno se ne smije događati ovo što se
dogodilo s Maestrom, gdje smo ulovili onog koji je dobio teću za kuhanu
janjetinu...
JURČIĆ: Korupcija je uvijek
povezana s vladom. Protiv korupcije možemo se boriti jednostavno tako
da vlada ne bude korumpirana. Mislim i na lokalne vlasti. Ako vlada
nije korumpirana, korupcija se sreže za dvije godine.
POLANČEC: Svi oni koji su u
sukobu interesa, a posebno oni kojima je dokazan, ne bi trebali previše
govoriti o korupciji i mitu, nego bi se na neki način trebali
distancirati od javnog djelovanja.
ČAČIĆ: Naravno da svaki
saborski odbor u kojem HDZ ima većinu može donijeti bilo kakav
zaključak, a poslije toga slijedi – nula. Ispalo je da je moj odvjetnik
kriv što nije prijavio nepostojećem povjerenstvu prijenos dionica.
Međutim, moj vozač i najbliži suradnik nije u zatvoru zato što reketira
građevinare, kao što je to slučaj s Kalmetinim vozačem. Ja nisam bio,
kao Polančec, 'dekoncentriran’ u trenutku kad se tvrtki sa 20.000 kuna
u ruke prenosila sudbina 1500 zaposlenika, i to nakon afere Maestro.
Skupe investicije
POLANČEC: Nisam nikoga prozvao
imenom i prezimenom, ali mi je drago da se Čačić prepoznao u ovome što
sam rekao.
JURČIĆ: Rekao bih samo, budući
da sam se time bavio, da su investicije u Hrvatskoj zbog korupcije u
prosjeku 20 posto skuplje nego drugdje. U korupciju je uvijek uključen
netko iz vlade, tako da se ona mora rješavati od vlade.
Stranke se slažu: Radnicima lakši otkazi i veće naknade na burzi
