Današnja rasprava na Županijskom sudu u Zagrebu u predmetu koji se vodi protiv Ive Sanadera nije dala odgovor na pitanje tko je osoba koja se predstavila kao Eugen Laxa i koja je potpisala da je primila proviziju za austrijsko kreditiranje zgrada hrvatskih veleposlanstava.
Enigma Laxa
Jedino što se zasad zna jest da je 3,6 milijuna kuna isplaćeno, a što potvrđuju isplatnice koje je potpisao Gunther Striedinger, nekadašnji čelnik Hypo banke za poslove s inozemstvom koji je danas pred sudskim vijećem Ivana Turudića kazivao o svojim saznanjima o kreditu iz sredine 90-ih.
Kako se bivši prvi čovjek Hrvatske na optuženičkoj klupi nalazi zbog uskočkih tvrdnji da je on taj koji je proviziju spremio u džep i time oštetio RH (a zbog čega mu se na teret stavlja i optužba za ratno profiterstvo), znakovito je da je Striedinger sa sigurnošću ustvrdio da osoba koja je primila novac nije bio Ivo Sanader. Nije to bio, prema njegovim riječima, ni hrvatski iseljenik Eugen Laxa.
– Da je bio tako star, sigurno bih ga zapamtio – kazao je Striedinger objašnjavajući da mu je u Klagenfurtu, gdje je bio ispitivan u dijelu slučaja oko Hypa koji se odnosi na Austriju, predočena fotografija „pravog“ Eugena Laxe na kojima se vidi da on ima 80-ak godina.
"Nisam vidio Sanadera da prima proviziju"
– Osobe te dobi ne bave se takvim stvarima – objasnio je Striedinger dodajući da je osoba koju je vidio kako prima novac bila u dobi između 30 i 45 godina.
Na izravni upit Čede Prodanovića Striedinger je kazao da osoba koja je primala proviziju nije bio okrivljeni Sanader.
Striedinger je potvrdio i autentičnost bilješke s kraja studenoga 1994. godine u kojoj je zapisao da su se Kulterer (tadašnji predsjednik uprave Hypo banke) i Sanader (kao zamjenik ministra vanjskih poslova) dogovorili u četiri oka da će Sanader banci osigurati povlašteni položaj na hrvatskom tržištu u zamjenu za proviziju, a za što će fungirati Eugen Laxa“.
Obećanje u četiri oka
Striedinger je kazao je on tu zabilješku napravio na Kultererovu instrukciju te da sam nije nazočio razgovoru u četiri oka.
– Iz teksta se vidi da sam ja zapisao ono što mi je Kulterer kazao o sadržaju sastanka sa Sanaderom. Dao mi je instrukcije što činiti. Potpisao sam ono što mi je Kulterer rekao da je bio sadržaj razgovora, nisam bio na tom sastanku. Naložio mi je da tako stavim.
Što se zapravo dogodilo u razgovoru u četiri oka, mogao je posvjedočiti W. Kulterer, no on se danas ispričao sudu zbog nedolaska. Zbog kratkog vremena nije stigao pripremiti se za put, a predložio je, također, da ga se ispita putem videolinka jer ne želi dolaziti u Hrvatsku.
Striedinger također nije sasvim razjasnio spornu riječ fungirati, odnosno njemački glagol fungieren koji se spominje kod provizije za kredit.
– Što znači riječ fungiren, prema vašem shvaćanju – pitala je tužiteljica Laptoš, na što je Striedinger odgovorio:
– To je pitanje postavljeno već za mog davanja iskaza u Klagenfurtu. Vjerojatno sam tu riječ koristio zato što ju je Kulterer koristio preda mnom. Ali isto tako se moglo kazati posrednik. Fungirati je prema mom shvaćanju isto što i posrednik. To može značiti i primatelj provizije. Eugen Laxa u ugovoru je morao biti naveden kao posrednik i primatelj provizije, mora biti imenovana osoba koja će dobiti proviziju, kazao je. Striedinger je potvrdio i prošlotjedne izjave Drage Vidakovića koji je bio odgovoran za poslove ureda Hypo Leasing Hrvatska. On je tada kazao da korisnik kredita na kraju plaća proviziju, a Striedinger je to potvrdio. Dodao je da je na kraju banka ta koja sve odobrava.
Striedinger je Ivu Sanadera naveo kao glavnog pregovarača o uvjetima kreditiranja te kazao da je Sanadera vidio početkom siječnja u Klagenfurtu.
– Znam samo da je Sanader bio jednom u Klagenfurtu, ali ne u banci, nego izvan centra grada na nekom parkiralištu blizu mog ureda. Nakratko smo se pozdravili i porazgovarali. Tom prilikom upoznao sam gospođu Sanader, kazivao je danas.
Ivo Sanader, u uobičajenoj maniri, stavio je prigovor na dijelove Striedingerova iskaza.
– Nije istina da sam bio u Klagenfurtu na parkiralištu i da sam bio glavni pregovarač. Nije istina ni da je u Klagenfurtu na ispitivanju Striedinger upitan jesam li ja dolazio u banku – kazao je Sanader koji je i danas zaradio nekoliko packi suca Turudića zbog upadanja u riječ i ispravljanja njemačkog prijevoda. G. Striedinger na pitanja je danas, naime, odgovarao na njemačkom jeziku, što je otežavalo praćenje.
Sanaderova obrana: Nadamo se da je odluka Vrhovnog suda povoljna za nas i da će Sanader najkasnije sutra izaći iz pritvora
Odvjetnik Čedo Prodanović nije htio previše komentirati iskaz današnjeg svjedoka, kazavši da će o tome biti više riječi u završnom govoru. Naglasio je da obrana ne smatra da je današnji iskaz bio nepovoljan za njih.
– Striedinger je potvrdio dvije stvari bitne obrani. To je da postoji osoba koja se zove Laxa, i tu nije bitno je li autentičan, netko je primao proviziju. Također je rekao da onaj koji je primao proviziju nije bio Sanader – kazao je Prodanović.
Za obranu je također bitno, a o čemu je bila riječ na suđenju, diskreditirati svjedoka u onom dijelu iskaza u kojem se nije mogao sjetiti je li E. Laxa sudjelovao i u drugim isplatama provizije u poslovima Hypa. Na predočenje dijela spisa u kojem je naznačeno da je Striedinger bio upoznat s tim da je Laxa primio proviziju i za druge poslove, a sve preko tvrtke Bishop Deal na koju je prenio poslove i o čemu je obavijestio Hypo, Striedniger se prisjetio Laxina dopisa u kojem Hypo obavještava da će poslovi ići preko navedene tvrtke i rekao da je potpisao odgovor koji je iz Hypa stigao Laxi a u kojem je takav dogovor prihvaćen uz opasku da je takav način rada u interesu banke.
Prodanović: Neke "notorne istine" s vremenom padaju
Osvrnuo se i na medijske napise o slučaju Ina – MOL i izjavu ruskog naftnog magnata koji tvrdi da je isplatio pet milijuna eura Ježiću za Družbu Adrija, a ne Sanaderu. Obrana smatra da to potvrđuje njihove uvodne riječi te kako protekom vremena neke "notorne istine" padaju u vodu.
– Vrhovni sud navodno je donio odluku o puštanju Ive Sanadera iz pritvora, mi smo to doznali od novinara. Ne znamo kakva je odluka, ali nadamo se da je pozitivna. U tom slučaju Sanader bi danas ili sutra trebao izaći na slobodu – kazala je Jadranka Sloković. Dodala je da su, ako ta odluka ne bude ona koju očekuju, već podnijeli ustavnu tužbu i misle da bi odluka trebala biti ista kakvu je Ustavni sud već donio.
– Odluka Ustavnog suda mora se poštovati, a Ustavni sud utvrdio je da je opasnost od bijega neznatna i nema više osnova za zadržavanje našeg klijenta – zaključio je Prodanović.
Tijek suđenja pogledajte u nastavku
13.26 sati Rasprava je završena. Za sutra je najavljeno Hasslingerovo i Makulino svjedočenje. Tužiteljica Laptoš kazala je da je Zlata Vrdoljak opravdala svoj nedolazak na sud za sutra.
13.15 sati Sudac predočava iskaz iz Klagenfurta. "Navodim da Sanader u mojoj nazočnosti nije bio u Klagenfurtu ili se nalazio s predstavnicima banke". To ste rekli u Klagenfurtu, a danas da ste ga vidjeli na parkiralištu u Austriji.
G. S.: Koliko se ja sjećam, pitanje je bilo jesam li ga vidio u banci, a to nisam. Danas sam rekao da sam ga vidio izvan banke.
Sloković predlaže da se svjedoku predoče dokumenti u kojima se vidi da je Laxa sudjelovao u isplati provizije za Elan, na kojima je njegov potpis. Unatoč primjedbi tužiteljice, sudac je dopustio odgovor navodeći da su to dokazi koje je uvelo tužiteljstvo te da obrana ima pravo diskreditirati svjedoka.
Striedinger potvrđuje da se na isplatnicama nalaze njegovi potpisi.
Sanader: Stavljam prigovor na dio iskaza da sam bio u Klagenfurtu na parkiralištu i da sam bio glavni pregovarač. Nije istina da je u Klagenfurtu na ispitivanju bio upitan jesam li ja dolazio u banku.
Nekome zvoni mobitel.
Sudac: Tko nas to uveseljava mobitelom, bacite to kroz prozor!
Striedinger je izjavio da ne traži naknadu za putne troškove.
Sudac: Hvala vam na tome, ušparali ste i državnom proračunu.
12.50 sati Suđenje se nastavlja unakrsnim ispitivanjem.
Čedo Prodanović: Kad ste prvi put čuli za kredit?
G. S.: Ne mogu to s točnim datumom reći, ali vjerojatno tijekom tih sastanaka.
Č. P.: Je li Vam poznato da bi A. Mock uputio kakvo pismo M. Graniću da bi banka mogla ući na hrvatsko tržište te o kreditu?
G. S.: Nije mi poznato.
Č. P.: A ponuda Hypo banke upućena Graniću gdje se daje ponuda o dodjeli kredita od 31. 8. 1994.?
G. S.: Sigurno da je takve ponude bilo, ali ne znam tko je sastavio i potpisao tu ponudu.
Č. P.: Rekli ste da su bile tri situacije da je dolazila osoba koja je primila proviziju. Kada ste vidjeli tu osobu i je li to bio Ivo Sander?
G. S.: Nije to bi Sanader, sasvim sigurno.
Č. P.: Je li vam poznato osim u ova četiri slučaja da su na ime Eugena Laxe isplaćivane i druge provizije?
G. S.: Tijekom saslušanja u Klagenfurtu pitali su slično. Jedna firma u Irskoj spomenuta je, ali nije isplaćena provizija u gotovini, već su bile doznačivane provizije.
Č. P.: Jesu li bile isplaćivane Laxi?
G. S.: Provizije su isplaćivane toj firmi, a tko je bio vlasnik, morao bih vidjeti dokumentaciji da se sjetim.
Č. P.: Je li vas možda Laxa obavijestio da će umjesto njega preuzeti poslove tvrtka Bishops Dale?
Tužiteljica se protivi tom pitanju, no sudac dopušta odgovor.
G. S.: Ja sam tijekom saslušanja vidio dopis u kojem je stajalo da se provizije trebaju odvijati doznakama na poduzeće u Irsku.
Č. P.: Jeste li pisano odgovorili na taj dopis?
G. S.: Ja to sad zbilja ne znam, bit će u spisu.
Č. P.: Imam ja to sve u spisu.
Sudac čita dopis u kojem se kaže da će Bishops Dale preuzeti poslove. To je sad predočeno Striedingeru i sudac ga pita sjeća li se toga i je li pisao taj dopis.
G. S.: Prvi dopis E. Laxe upućen banci išao je na ruke Kultereru. Kopiju je poslao meni i Schusteru, a ja sam to proslijedio Makuli da to obavi. Drugi dopis napisao je Makula, taj odgovor, 16. 10. 1995., a obojica smo ga potpisali.
Č. P.: Osim ova dva zapisnika za koja ste rekli da ste ih sastavljali po uputi i interpretaciji Kulterera, jeste li sastavili još koji zapisnik sa sastanaka Hypa i hrvatskih predstavnika?
G. S.: Ne koliko se ja sjećam.
Č. P.: U iskazu u Klagenfurtu...
Sudac: Ne, ne može.
Č. P.: Ne možemo to predočavati?
Sudac: Što je to u ovom sudskom postupku?
Č. P.: To je kao neki vodič u ovom postupku.
Jadranka Sloković: To se upire na njegov iskaz.
Sudac: Onda može.
Č. P.: U tom iskazu niste spomenuli Sanadera kao pregovarača o uvjetima kredita.
Sudac: Samo malo, niste postavili pitanje. To je konstatacija.
Č. P.: Zašto ga niste spominjali, rekli ste da nemate previše saznanja o tome jer su to radili članovi uprave?
G. S.: Nitko me nije direktno pitao da ga spominjem.
11.52 sati Sudac je najavio jednosatnu stanku.
11.24 sati Svjedoku je predočena fotografija Eugena Laxe iz dokaznog materijala.
G. S.: Da je tako stara osoba dobila tako visoku proviziju, sigurno bih se sjetio. To nije ta osoba. Ljudi takve dobi nisu aktivni u biznisu, to nije uobičajeno.
Tužiteljica mu predočuje isplatnice, a svjedok potvrđuje njihovu autentičnost.
T. L.: Na četiri isplatnice napisali ste "predano u nazočnosti Kulterera", a rekli ste da ste dva puta bili prisutni. A barem tri puta potpisali se isplatnice.
G. S.: Treba razlikovati pripremu gotovinskog iznosa i sam čin predaje.
Sudac: A na što se odnose ove isplatnice?
G. S.: Jedne isplatnice odnose se na pripremu, ljudi koji su ovlašteni u banci najprije su novac morali prenijeti, prebaciti na račun odjela, a onda je novac dan.
T. L.: Ali to nije bilo pitanje, potvrdio je da je na tri isplatnice njegov potpis.
Sudac: Da, da, to je bilo pitanje.
G. S.: Nakon što sam vidio predočene isplatnice, pretpostavljam da su bile ukupno četiri isplate što neosporno proizlazi iz istih, Ali, od događaja je prošlo 17 godina.
Sudac: Vi ostajete kod toga da se sjećate dvije isplate?
G. S.: Na temelju materijala jasno je da sam bio na tri predaje.
Sudac: Ali ste napisali četiri zabilježbe.
G. S.: Gospodine suče, jedno je priprema, a jedno je sam čin predaje. Četiri puta sam radio na pripremi, a isplata je nešto drugo.
Sudac: Na tim je isplatnicama isti rukopis.
G. S.: Da, točno je da su na sve četiri isplatnice rečenice koje sam ja napisao, a koje govore tko je bio nazočan isplati.
T. L.: Na isplatnicama na kojima je vaš potpis obratite pažnju na potpis Eugena Laxe, vidjet ćete da se razlikuju.
Sudac: Možda neće vidjeti. Jesu li to isti potpisi?
G. S.: Čini mi se da su ti potpisi jako različiti.
T. L.: Dakle, kada je dolazio Laxa na predaju, je li dolazio isti Laxa ili drugačiji?
G. S.: Ja se zbilja ne sjećam lica. Sve se odvijalo vrlo brzo.
T. L.: Napomena "predano uz nazočnost Kulterera i Makule". Zašto ste to napisali kad niste bili prisutni jer nema vašeg potpisa?
G. S.: Previše je vremena prošlo. Ne mogu reći zašto.
T. L.: Je li bilo uobičajeno da se stavljaju napomene i potvrđuje isplata i predaja novca?
G. S.: Ponavljam, tako visoke provizije nisu bile uobičajene, pa smo zbog toga radili zabilješke da se vidi kako je novac predan i da se odagna sumnja da bi ga netko, npr. Kulterer, uzeo sebi.
10.43 sati Na upit tužiteljice Laptoš bi li na isti naći napisao da je Laxa bio primatelj provizije, bi li upotrijebio istu riječ kad bi on bio stvarno posrednik, Striedinger je rekao načelno da.
G. S.: Prema mom shvaćanju izraz fungirati može se prevesti kao posrednik.
Sudac Sanaderu: Upozorio sam vas, niste vi sudski tumač za njemački.
Sudac prevoditeljici: Je li svjedok rekao da se prema njegovu shvaćanju može prevesti riječ fungirati kao posredovanje? To ste vi tako preveli.
G. S.: Fungirati je prema mom shvaćanju isto što i posrednik. To može značiti i primatelj provizije. Eugen Laxa u ugovoru je morao biti naveden kao posrednik i primatelj provizije, mora biti imenovana osoba koja će dobiti proviziju.
T. L.: Je li pet posto bilo uobičajeno za proviziju?
Sudac. Sad smo izašli iz lingvističke sfere i ušli u realnu.
Sudac svjedoku: Koju ste vi školu završili? Da ste završili njemački, bio bih zabrinut.
G. S.: Od jedan do pet, a najčešće tri posto. Ali u ovom slučaju bilo je pet posto. Što je veći iznos posla, bila je niža provizija. A ovo je bio velik iznos kredita i velik postotak provizije.
T. L.: Je li bilo uobičajeno da se tako visoka provizija isplaćuje u gotovini?
G. S.: Kad se ulazi na novo područje, uobičajeno je uzeti posrednika. Uglavnom se doznaka uplaćivala na račun, bilo je isplata u gotovini, no za ovaj kredit, kredit ovakve vrste, nije bilo uobičajeno da se isplaćuje u gotovini.
T. L.: Niste sudjelovali u pregovorima oko uvjeta, znate li ipak pod kojim je uvjetima isposlovan taj kredit i kako su prolazili takvi krediti u Austriji, posebno oni državni krediti?
G. S.: Puno su manje kamate bile u Austriji. Moglo se zaraditi puno manje za takve kredite u Austriji jer su kamate bile vrlo niske, za razliku od RH. Kredit je bio povoljan i za nas i za Hrvatsku.
T. L.: Tko snosi trošak provizije?
G. S.: Troškove provizije uvijek snosi klijent. Banka odlučuje koliko će novca pripasti posredniku.
T. L.: Jeste li upoznali osobu po imenu Eugen Laxa?
G. S.: Nisam ga nikada vidio. Kada sam davao iskaz u Klagenfurtu, donijeli su mi sliku iz putovnice starijeg 80-godišnjaka, i tada su mi ga pokazali. Ja sam u dva navrata bio nadglednik gotovinskih isplata. Novac je osobno predao Kulterer, ja sam to vidio i to osobi koja se potpisala kao Eugen Laxa. Ne mogu se točno sjetiti kako je ta osoba izgledala, ali sa sigurnošću mogu reći da u trenutku kad sam je vidio nije izgledala kao 80-godišnji muškarac.
Sudac: Jeste li vi brojili novac?
G. S.: Da, i vidio sam kako Kulterer predaje novac toj osobi.
Sudac: Jeste li imali kakav dojam ilegalnosti, konspirativnosti tog čina i gdje se to odvijalo?
G. S.: Ja nisam ni u jednom trenutku imao dojam da je riječ o nečem protupravnom ili ilegalnom. To je bilo uredno zatraženo, a Kulterer je identificirao osobu i dao novac, inače to ne bih učinio. Nisam imao razloga sumnjati. A sve se odvijalo u uredu Hypo Leasinga. Provizija je odobrena po proceduri banke odlukom uprave.
Sudac. Kada je to bilo, te dvije radnje?
G. S.: Dvije primopredaje izvršene su u roku od nekoliko tjedana jedna od druge.
T. L.: A zašto niste bili u Hypo banci?
G. S.: Prostorije odjela za poslovanja s inozemstvom nisu bile u centrali banke. Prostorije su bile u istoj zgradi gdje i Hypo leasing, ali bile su male pa smo se sastali u Hypo leasingu.
T. L.: A koliko je godina imala osoba koja je primila novac?
G. S.: Muška osoba između 30 i 45 godina. Sigurno nije imao 80 godina.
T. L.: U spisu se nalazi fotografija, izvedena je kao dokaz., fotografija Eugena Laxe. To bismo mu predočili.
Sudac: Je li to zaista potrebno?
10.18 sati Sudac: Kako ste točno upoznali suprugu Ive Sanadera?
G. S.: Sanader ju je predstavio, a vidio sam jednu korpulentnu gospođu koju sam kasnije često viđao.
T. L.: Jeste li dolazili u Hrvatsku mimo posla vezanog za kredit?
G. S.: Dolazio sam u RH i mimo kredita zbog drugih poslova i to svaki drugi tjedan.
Laptoš Striedingeru pokazuje zapisnike koje je vodio na sastancima u studenom i prosincu 1994. godine.
T. L.: Jeste li vi autor ove bilješke?
G. S.: Da. Ja sam sastavio tu bilješku. Iz teksta se vidi da sam ja zapisao ono što mi je Kulterer kazao o sadržaju sastanka sa Sanaderom. Dao mi je instrukcije što činiti. Potpisao sam ono što mi je Kulterer rekao da je bio sadržaj razgovora, nisam bio na tom sastanku. Naložio mi je da tako stavim. Kultereru je Sanader u razgovoru u četiri oka obećao povlašteni položaj za Hypo banku u zamjenu za proviziju.
T. L.: Ali na početku bilješke piše da je Striedinger bio na sastanku. Znači li to da niste bili na tom dijelu sastanka?
G. S.: Bio sam na većem dijelu sastanka, ali kod ovog dijela oko dogovora o uvjetima kredita, tu nisam bio.
Sanader: Htio bih prigovoriti...
Sudac: Ne može to tako.
Sanader: Krivo ste shvatili dio na njemačkom i krivo se unosi u zapisnik....
Sudac: Nemojte mi upadati u riječ. Time ometate raspravu.
T. L.: Što znači riječ fungiren, prema vašem shvaćanju?
G. S.: To je pitanje postavljeno već za mog davanja iskaza u Klagenfurtu. Vjerojatno sam tu riječ koristio zato što ju je Kulterer koristio preda mnom. Ali isto tako se moglo kazati posrednik.
Sudac: Fungirati je glagol, a posrednik imenica. Logično bi bilo da je svjedok rekao posredovati. Shvaćam da je pokušao pronaći sinonim.
10.03 sati G. S.: Sastanci su održavani u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu. Na njima nije bilo razgovora o detaljima samog kredita, više se raspravljalo o političkoj situaciji u RH, ratu i slično i nas su sugovornici uvjeravali da to nije rizičan kredit. Želim reći da je od tih događanja prošlo 17 godina. Na sastancima su bili Kulterer, Schuster, Sanader i Granić. Kulterer mi je naložio da napravim zapisnik sa sastanka.
O uvjetima kredita pregovarali su Kulterer i Sanader.
T. L.: Kako ste dolazili u Zagreb?
G. S.: Ponekad avionom, a ponekad autom.
T. L.: Je li vas netko posebno dočekivao na aerodromu?
G. S.: Drago Vidaković.
T. L.: Jeste li se zadržavali u Zagrebu, na ručkovima i sličnim neformalnim druženjima?
G. S.: Mogu se sjetiti jednog ručka u centru grada, previše je vremena prošlo, nisam više siguran tko je bio na ručku.
T. L.: Jeste li Sanadera poznavali od ranije? Kakav je vaš odnos bio s njim?
G. S.: Upoznao sam ga na jednom od tih sastanaka. Ja sam, prema hijerarhiji, na tim sastancima slušao, nisam postavljao pitanja.
T. L.: Znate li kakav je bio odnos Kulterera i Sanadera?
G. S.: Vrlo brzo stupili su u dobre odnose. Kulterer je bio ponosan na suradnju i pred svima je naglašavao kako je to prijateljski odnos.
T. L.: Znate li što o dolascima Sanadera u Klagenfurt 1994. i 1995. godine?
G. S.: Znam samo da je Sanader bio jednom u Klagenfurtu, ali ne u banci, nego izvan centra grada na nekom parkiralištu blizu mog ureda. Nakratko smo se pozdravili i porazgovarali. Tom prilikom upoznao sam gospođu Sanader.
T. L.: Jeste li ga pitali što radi u Klagenfurtu?
G. S.: Ne.
9.38 sati Sudac Turudić: Rasprava će se provesti bez Kulterera, ovo je drugi poziv koji je dobio, ali se nije odazvao, naknadno ćemo odlučiti kako ćemo postupiti. Neka pristupi svjedok Günther Striedinger.
G. S.: Iz Koruške sam, direktor tvrtke koja se bavi financijskim savjetovanjem.
Tamara Laptoš: Koje ste poslove 1994. i 1995. obavljali u Hypo banci?
G. S.: Bio sam jedan od direktora Hypo Koruške i voditelj novog odjela za širenje poslova u inozemstvo.
T. L.: Jeste li imali saznanja o kreditu i pregovorima s Hrvatskom? Znate li tko su bili Kulterer, Schuster, Hasslinger, Vrdoljak i Makula?
G. S.: S obzirom na to da je riječ o kreditu u inozemstvu i 20 milijuna maraka vrijednom poslu, znao sam. Kulterer i Schuster bili su direktori i članovi uprave, a svoj položaj mogao bih opisati kao direktora na drugoj razini, jednoj ispod njih. Hasslinger, Vrdoljak i Makula bili su zaduženi za poslove s Hrvatskom i Slovenijom. Oni su bili razina ispod moje.
T. L.: Na čiju su inicijativu počeli pregovori. Otkud Hypo u RH?
G. S.: Banka je kontaktirala Mocka, a on je kontaktirao Sanadera jer je znao njemački.
Sudac: Tko je iz banke kontaktirao Mocka, je li Kulterer kontaktirao Mocka?
G. S.: Tu sam informaciju ja tada tako čuo.
T. L.: Jeste li vi sudjelovali u tim pregovorima?
G. S.: Hypo je u to vrijeme imao 200 zaposlenika, portfelj oko četiri milijarde današnjih eura, portfelj odjela za inozemstvo bio je 25 milijuna eura, a imali smo pet do šest zaposlenika. Također, RH je u to vrijeme bila u ratu. To je bio faktor koji je nalagao posebnu i dodatnu kontrolu i nadzornog odbora i vlasnika banke. Pregovori o kreditu bili su u ingerenciji uprave banke, ja nisam u njima sudjelovao.
T. L.: Jeste li bili na kojem sastanku o pregovorima?
G. S.: Ne mogu se sjetiti koliko je sastanaka točno bilo. Uglavnom je bio Sanader, a nekoliko, oko dva puta, i Granić je bio tamo. Bio sam dva ili tri puta na tim sastancima. Politički razvoj u RH bio je dobar i banka se nije trebala bojati. Koliko sam ja bio na sastancima, sjećam se da je Granić bio na dva. Bilo je još mnogo sastanaka, ali tada se nisu dogovarali detalji ugovora o kreditu, ti detalji bili su već dogovoreni. Napominjem, da je Kultereru Mock rekao da stupi u kontakt s Ivom Sanaderom jer je bila riječ o osobi koja izvrsno govori njemački jezik i tada je bio zamjenik ministra vanjskih poslova.
9.35 sati Na sudu se nije pojavio bivši čelnik Hypo banke Wolfgang Kulterer koji je sud obavijestio pismenim putem da mu je poziv stigao 13. prosinca. Piše da mu je rok bio prekratak da dođe i organizira put. Nije mu jasno je li razriješeno pitanje čuvanja poslovne tajne, ne želi osobno putovati u RH, ali želi dati izjave pa moli da ga se sasluša preko videolinka uz pravnu pomoć suda u Klagenfurtu.
Iako se još uvijek ne zna kako će se rasplesti pravna zavrzlama oko puštanja bivšeg premijera Ive Sanadera da se uz jamčevinu od 12,4 milijuna kuna i oduzimanje putovnice brani sa slobode, nema zapreka za nastavak postupka koji se protiv Sanadera vodi na Županijskom sudu u Zagrebu.
Na klupu za svjedoke danas bi trebali sjesti Wolfgang Kulterer i Günther Striedinger, nekadašnji čelnici Hypo banke koja je RH sredinom 90-ih odobrila kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. Sanadera USKOK tereti da je u pregovorima o kreditu pet posto iznosa, odnosno 3,6 milijuna kuna, spremio u džep.
Wolfgang Kulterer, koji je u javnosti često spominjan kao intimus okrivljenog Sanadera (a što je sam višekratno opovrgnuo), Hypo banku vodio je od 1992. do 2006. godine i navodno je jedini svjedok koji potvrđuje Sanaderove navode o Eugenu Laxi, "lobistu Hrvatu u dobi od 60 do 70 godina". Kulterer tvrdi da je Laxa kao lobist nazočio pregovorima o kreditu.
Razvidno je da će optužba njegov iskaz nastojati pobiti navodeći da je riječ o nevjerodostojnom svjedoku. Kulterer je, naime, i sam bio na optuženičkoj klupi zbog pronevjere i zloporabe položaja, no u ožujku ove godine nepravomoćno je oslobođen.
Günther Striedinger bivši je voditelj poslova Hypo grupe za Hrvatsku.
Na prošlotjednoj raspravi Drago Vidaković, dugogodišnji direktor Hypo Leasing Kroatien, svjedočio je o svojem odnosu s austrijskim čelnicima koje je vozio u Zagreb ili ih dočekivao na aerodromu kada bi dolazili na pregovore o kreditu. Kazao je tada da se u bankarskim krugovima govorilo da će Sanader dobiti proviziju za spomenuti posao. Vidaković je također napomenuo da u Austriji provizija ne podliježe kaznenom zakonu, no da se uračunava u kredit te je naposljetku snosi korisnik zajma. Vidaković je kazao i da je početkom 1995. na parkiralištu Hypa u Austriji vidio Kulterera kako Sanaderu predaje žutu kuvertu formata A5.
E kad on potvrđuje ja ne vidim razlog daljne rasprave, Sanader je sigurno nevin !!! Majko mila, trebalo bi i njega u ćeliju s njim, Ivo bi se sigurno radovao svom \"intimusu\".