U televizijskom studiju Večernjeg lista aktualna događanja vezana uz rat u Ukrajini, tematizirana u obliku pitanja - može li se Ukrajina oduprijeti totalnoj ofenzivi koja joj prijeti? - danas je komentirao profesor Međunarodnih odnosa i diplomacije Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov.
Na pitanje što je uopće ruskog predsjednika Vladimira Putina natjeralo da napadne Ukrajinu i zašto je krenuo u cijelu ovu ratnu priču, Bandov uvodno reče kako manje-više nitko nije očekivao da će do tog rata zaista i doći.
- Duboko smo vjerovali da rat nije moguć na prostoru Europe u 21. stoljeću. No, uz to što Ukrajina ima brojne resurse - metaluršku industriju, žitarice, izlazak na more - ključnim mi se čini što Ukrajina već desetljeće živi demokratske standarde. Oni nisu idealni, ali Ukrajinci ih žive i usavršavaju, a radi se o demokratskim standardima slobode medija, slobode građana, ljudskih prava, čime je Ukrajina dizala razinu kvalitete života svojih građana. I kao takva ona je bila uzor svim drugim građanima u postsovjetskom prostoru koji su to mogli osjetiti i pomisliti - i mi tako možemo živjeti. I ubijanje tog sna u Ukrajini znači i ubijanje istog tog sna kod mnogih ljudi u tom postsovjetskom prostoru, i kod građana Moldavije, Gruzije, Kazahstana, Azerbajdžana, Bjelorusije, i u konačnici, i kod građana Rusije. Kod svih onih koji sanjaju neke demokratske vrijednosti i slobode, vladavinu prava, sve ono što je sastavni dio života nas na zapadnom dijelu kontinenta koji smo se s tim vrijednostima suživjeli misleći da je to normalno stanje stvari. Ali nije, jer za to smo borili, neki kraće neki dulje. Ono oslobođenje koje je nastalo nakon pada Berlinskog zida, uključujući i ekonomske slobode, sve to isto žele živjeti i ostale postsovjetske zemlje, a to je na neki način bilo ostvareno u Ukrajini i Ukrajina je neki način postala taj "opasni uzor". I ako se taj "uzor" ugasi i uguši onda se taj san ubija i u svim tim drugim zemljama, kao i u samoj Rusiji - kazao je Bandov nastavivši govoriti o trenutačnoj situaciji koju Putin vjerojatno nije niti planirao niti očekivao.
- Putin je planirao ovu vojnu ofenzivu završiti vrlo brzo, u obliku "Blitzkriega", što je najefikasnije jer najmanje košta, dok se istodobno neprijatelj i ne uspije snaći. Putin je cijelo vrijeme na diplomatske izazove odgovarao da on neće ići u rat, iako su određene analize govorile da je raspored snaga takav da će se rat dogoditi. On je time sebi kupovao vrijeme, dok su Ukrajinci očito bili iznenađeni. Ako su i očekivali ulazak ruskih vojnih snaga u Ukrajinu, očekivali su ga s istoka, a on se dogodio sa svih strana. Nisu mislili da će taj prodor doći sa sjevera, što je najbliži put prema Kijevu. Putin je htio izvesti "Blitzkrieg", zauzeti najvažnije ukrajinske političke institucije: ured predsjednika, parlament, vladu, javnu televiziju i neke druge medije, čime onda imate vrstu kontrole. Usto, očekivao je da neće biti otpora, da će se ukrajinska kapitulacija dogoditi u nekoliko dana. I to bi za Putina bilo najjednostavnije rješenje. Za njega je to bilo bitno jer se tako ni prema Rusiji ni prema njemu, prvenstveno u samoj Ukrajini, ne bi stvorile tako negativne emocije - reče stručnjak za međunarodne odnose.
A što govori to da Putin sve do jučer nije tako izričito tražio da zapad prizna Krim kao ruski teritorij, kao jedan od uvjeta prestanka rata, te nije odustao ni od želje da Ukrajina ostane neutralna, bilo je pitanje na koje Bandov najprije reče kako je Putin u ovom trenutku procijenio da je upravo sad pravi trenutak da se nametne tema Krima.
- Znamo da se sporazumom iz Minska 2 Krim tako uopće ne spominje. To se smatralo riješenim pitanjem, dok se sporazumom iz Minska trebala riješiti ostala situacija u Ukrajini. Krim se isključivo može riješiti samo odnosom između Rusije i Ukrajine. Međunarodna zajednica može na ovaj ili onaj način doprinijeti tim pregovorima i razgovorima, ali ona ne može o tome odlučivati. Kod neutralnosti uvijek je pitanje - što znači neutralnost, tko će braniti neutralnost, tko će iza nje stajati. Pitanje neutralnosti puno je kompliciranije. Neutralnost možete sami braniti. Država proglasi neutralnost i onda je sama brani. Zatim, nekoliko država može potpisati da će braniti vašu neutralnost ako vas netko napadne. A ima i mogućnost da jedna država jamči vašu neutralnost. Znači, ima više modela. O njima se može razgovarati. Ukrajina sad treba naći svoj put, naći tko bi tu njenu neutralnost štitio, a pitanje je je li Rusija nakon ovog čina ta koja bi tu neutralnost mogla štititi - kazao je Bandov dodavši kako je diplomacija svemoguća, no da je u ovom trenutku pitanje Krima isključivo pitanje odnosa Ukrajine i Rusije, i nikoga drugoga, s tim što je neupitno da je Krim ukrajinski teritorij.
Pitanje neutralnosti odluka je same Ukrajine, ali onda treba biti i jasno definirano što ta neutralnost znači, istaknuo je Bandov.
VIDEO Ukrajinski Bayraktar TB2 kod Harkiva uništio ruski konvoj: Pogledajte snimku
Na pitanje koliki je u ovom trenutku Putinov vojni potencijal, Bandov je uzvratio kako je procjena glavnih svjetskih analitičara da sad kreće njegov glavni udar.
- Putin sada očito cilja prema samom Kijevu kako bi nagnao političko vodstvo Ukrajine da prihvati kapitulaciju na pregovorima. No, ako bi, u nekim idućim koracima, Kijev pao onda bi ukrajinska vlada mogla prijeći na neku drugu poziciju. Gubitak glavnog grada ne znači da ste izgubili državu i suverenstvo. To može samo dodatno zakomplicirati odnose i značajno produžiti ratovanje. Sve dok se na pregovorima ne dogovori što i kako dalje mi nećemo imati riješenu situaciju i rat će trajati. Ako se i dogodi zauzimanje glavnog rata to ne znači da je Ukrajina pala i da je izgubila suverenost. Ukrajinska vlada može u tom slučaju prijeći u neki drugi ukrainski grad ili može otići čak i u inozemstvo. Međunarodna zajednica bi i dalje priznavala tu vladu koja bi bila u inozemstvu, a neku vladu koju bi postavila Rusija. Naravno, ne želimo vjerovati da idemo u tom smjeru, već želimo vjerovati da će rat ipak završiti - kazao je Bandov.
Kada je riječ o tome ima li Ukrajina dovoljno ljudi i naoružanja da se odupre totalnoj ofenzivi koja joj prijeti, naš sugovornik smatra da se vidi kako su Eu i zapadni saveznici voljni Ukrajinu snažno poduprijeti samožrtvu, kao nekoga čiji se teritorijalni integritet direktno napao.
- Zato je EU odlučila pomoći Ukrajini vojno u onom opsegu u kojem se nije nikada do sada pomoglo niti se išlo u takve akcije. Tu i Velika Britanija i Amerika, a čak je i Finska odlučila poslati vojnu pomoć - naglasio je Bandov.
Na pitanje jesu li EU i Amerika spremne braniti Ukrajinu pod svaku cijenu, Bandov je uzvratio:
- Obrana bilo koje države prvenstveno je zadatak državljana te države. Oni su ključni akteri bilo koje obrane. Svi ostali pritom mogu pomoći vojno, tehnički, humanitarno. Znate, pri obrani vaše ulice, grada i države, puno znači kada znate da su vaša žena, djeca negdje zaštićena. To je ta humanitarna dimenzija i EU je sad širom otvorila vrata toj humanitarnoj dimenziji. No, ponavljam, ključni su uvijek građani te zemlje, a svi ostali mogu samo pomoći. A to što su EU i Zapad do sada učinili to su tako intenzivni koraci, nezabilježeni do sada. Ni Putin nije očekivao da će Zapad tako reagirati. Recimo, češki je predsjednik, kojeg se smatra Putinovim prijateljem, nakon prvih sankcija rekao da su te sankcije ništa, da protiv Rusije treba ići s jačim i žešćim sankcijama. I Putinov prijatelj Orban promijenio je smjer. Prije napada na Ukrajinu niz je političara i građana u Europi prema Rusiji u Putinu gledalo s određenim simpatijama prema njihovim razmišljanjima i zahtjevima, a sad se to snažno mijenja jer su ovi koraci koje je poduzela Rusija koraci koje ne možemo prihvatiti.
Što se tiče moguće opcije da Rusija otvori i zapadni front, koji je jedini put kojim u Ukrajinu stiže oružje, Bandov smatra da bi eventualno zatvaranje tog puta značajno otežalo dopremanje pomoći Ukrajini, no zatim je dodao kako se ljudi u ratovima snalaze.
- Ne znamo koliko će ovaj rat trajati, a rat je strašno skup. Nijedna država ne želi imati dugi ratove. Nije to pitanje samo cijene i novca, nego i ljudskih života. Nikome nije jednostavno gubiti živote svojih građana, a onome tko je čovjek nije ugodno gubiti ni živote građana drugih država. I u tom kontekstu taj bi front sigurno otežati, ali neće onemogućiti borbu Ukrajinaca - reče Bandov.
Na kraju, upitan mijenja li se ovim ratom, i u kojem smjeru, povijest našeg kontinenta, Bandov je odgovorio:
- U ovom trenutku sve je još otvoreno. Ne znamo kako će se razviti situacija sa samim ratom u Ukrajini, hoće li demokracija, demokratske vrijednosti, vladavina prava, sloboda i građani Ukrajine biti obranjeni ili će građani Ukrajine ovisiti o Rusiji i onome prema čemu će Rusija usmjeravati Ukrajinu. Duboko vjerujem da se ono što neki najavljuju "hladni rat 2" neće dogoditi. Nama u Europi i svijetu treba puno više suradnje i dijaloga, suživota. Nama blokovske politike ne trebaju. U prošlom stoljeću one su jako naštetile Europi. Duboko želim vjerovati da nismo pred novom blokovskom podjelom jer to nije dobro ni za koga, posebno ne za građane Europe.
>> VIDEO Granatiranja u Severodonjecku: "Moja kuća je uništena! Gdje da idem? Što da radim?"
Nevjerovatan udio jugoslovenske populacije u ukupnoj hrvatskoj...ili se samo tako čini?