Točno 2,462.400 eura izdvojeno je u akademskoj 2022./2023. godini za nastavničke stipendije za ukupno 456 studenata koji su odlučili školovati se za profesore predmeta koji su u hrvatskim školama i više nego deficitarni. Riječ je o stipendijama koje se studentima nastavničkih studija matematike, fizike, biologije, kemije i informatike, i to u iznosu od 600 eura, koji je znatno veći nego stipendije za ostala STEM područja, koje iznose 300 eura, a cilj je pokušati riješiti deficit nastavnog osoblja u važnim predmetima s kojim se suočavaju mnoge osnovne i srednje škole.
Novi natječaj STEM nastavničke stipendije za nadolazeću akademsku godinu bit će raspisan u listopadu. Iako je broj dodijeljenih nastavničkih STEM stipendija nešto veći nego ranijih godina, kada se STEM stipendije nisu razdvajale, je li 600 eura u nekoj većoj mjeri motiviralo mlade da izaberu nastavničke studije kako bi se u osnovnim i srednjim školama iskorijenila praksa nestručne zamjene? Sudeći po upisima na fakultete u ovogodišnjem ljetnom upisnom roku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, i ne mogu biti pretjerano zadovoljni.
VEZANI ČLANCI:
Naime, 2022. godine na nastavničkom smjeru fizike i kemije nije bilo brucoša, a ovo ljeto taj je smjer prijavilo 26 studenata, no pravo upisa ostvarilo je tek troje studenata. Slika je nešto bolja na nastavničkom smjeru matematike. Naime, 2022. godine taj je studij upisalo 55 brucoša od 72 koliko se moglo upisati, a ove je godine, barem na ljetnom roku, od ukupno 72 pravo upisa nastavničkog smjera matematike ostvario 61 student.
No to ne znači da za taj studij nije bilo interesa. Ove godine 290 maturanata prijavilo je nastavnički smjer matematike, za 50 njih to je bio i prvi izbor koji žele studirati. Kada je riječ o nastavničkom smjeru matematike i informatike, na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na ljetnom upisnom roku taj je studij upisalo tek deset brucoša.
VIDEO Sandra Benčić o neispunjavanju imovinske kartice
U posljednjoj kolumni ‘Znanstveni zor’ (Vijenac Matice hrvatske) uvaženi dekan PMF-a promašio je u potpunosti znanstveni zor. Reći da je fakultet na dobrom putu zato što je u drugom (jesenskom) roku upisao tek nekoliko brucoša na nastavne smjerove matematike i fizike je totalni promašaj kad se uzme u obzir činjenica da su to brucoši koji se nigdje drugdje nisu upisali. Već nekoliko godina za redom upisi na nastavne smjerove u prvom roku su prava katastrofa… minimalno, pa sve do čiste nule. Zašto je tome tako? Jedan poveliki razlog je i neatraktivnost tih studija i to studija gotovo poraznih kriterija. Problem seže u prošlost barem 30 godina kada je 'unutarnjom reformom’ PMF odlučio za nastavne smjerove upisivati brucoše od prve godine. Tada sam upućivao primjedbe zagovorniku te ideje akademiku Slavenu Barišiću. Do tada se na nastavne smjerove prelazilo tek nakon završene druge godine odgovarajućeg studija. Prve dvije godine su bile iste za sve sto se tiče programa, a još što je važnije i kriterija.