Sud Europske unije poništio je odluku Europske komisije kojom je 2010. dopušten uzgoj i prodaja genetički modificiranog krumpira njemačke kemijske kompanije BASF. Krumpir pod imenom Amflora mogao se koristiti za ishranu životinja i u industriji, kao škrob za proizvodnju papira, ali ne i za ljudsku prehranu.
Iako presuda o Amflori dolazi godinu dana prekasno jer je lani u prosincu BASF povukao proizvod s tržišta zbog iznimnog negodovanja poljoprivrednika, potrošača, zaštitara okoliša nekih država (prije svega Mađarske, Francuske, Austrije i Poljske), ipak otvara pitanja mnogima kontroverznoj proceduri odobravanja GMO-a. Zeleno svjetlo za uzgoj i trgovinu Almflore bio je jedan od prvih poteza tadašnjeg povjerenika za zdravstvo Johna Dallija. Prije krumpira samo je genetički modificirani kukuruz dobio dozvolu za uvoz u EU. Dalli je karijeru završio ostavkom nakon što je Europski antikorupcijski ured OLAF otkrio da je jedan poduzetnik svoje veze s Dallijem pokušao iskoristiti za izvlačenje novca od duhanske industrije.
>>Europska komisija: Svaka će zemlja odlučiti želi li sjeme GMO
Zoran Milanović je u ožujku 2012. daleko od očiju javnosti donio Uredbu o korištenju GMO-a u Hrvatskoj. Uredba je objavljena u Narodnim novinama br. 39/2012. Veliki vođa je potpisao da se GMO proizvodi u Hrvatskoj ne moraju označavati kao takvi. Radi se o GMO modificiranom kukuruzu, odnosno njegovom sjemenu i GMO modificiranom pamuku, koji se do tada po prethodnoj uredbi nisu smjeli uvoziti u Hrvatsku.