Da je u politici, a bome i u pravosuđu, sve stvar dojma, svjedoči halabuka, pojačana nekompetentnim izjavama političara, nastala nakon odluke suca istrage u slučaju Dnevnice. Oliver Mittermayer, sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda, iz procesnih razloga ukinuo je rješenje o proširenju istrage protiv Tomislava Sauche.
Trodioba vlasti
Odluku je donio jer je smatrao da postojeći ZKP ne poznaje pojam proširenja istrage, i to usprkos tome što su se obrane žalile na nešto što se formalno zove “rješenje o provođenju i proširenju istrage”. Iako je riječ samo o pravnoj tehnikaliji, koja jedino znači da u dogledno vrijeme, dok rješenje ne postane pravomoćno, USKOK ne može ispitivati svjedoke, politička scena se uzburkala, shvativši to kao krah istrage protiv Sauche. U reakcijama na odluku suca istrage čulo se da odluka suca istrage znači da je Andrej Plenković vratio dug Sauchi jer je zahvaljujući njegovu glasu spašena pozicija Zdravka Marića i HDZ-ova tanka većina u Saboru. Političari su tako još jednom pokazali da u biti ne razumiju trodiobu vlasti te da nije na njima da proizvoljno tumače odluke sudova te izgovaraju ordinarne neistine koje su im korisne u aktualnim kampanjama za lokalne izbore. Jer pravna istina je da je Saucha i dalje osumnjičen u aferi Dnevnice, kao što je osumnjičena i Sandra Zeljko. A to znači da su njih dvoje pod istragom, a kada će i kako ta istraga biti okončana, odlučit će tužiteljstvo. Ako tužitelji budu smatrali da imaju čvrste dokaze protiv spomenutog dvojca, istraga će se okončati podizanjem optužnice. Ako pak budu smatrali da osnova sumnje ne proizlazi iz dokaza provedenih tijekom istrage, ona će biti obustavljena.
Nedorečeni ZKP
A sve ono što se događa između, normalna je i svakodnevna pravna procedura u kojoj stranke koriste raspoložive pravne lijekove, u što spadaju i žalbe na odluke suca istrage. Takvu žalbu USKOK je već uložio, pozvavši se na recentnu sudsku praksu prema kojoj su žalbe obrane u sličnim prijašnjim situacijama odbačene. USKOK se pozvao i na odluku Vrhovnog suda od 25. listopada 2016. u kojoj se kaže “da nema dvojbe da korištenje termina o proširenju posebnih dokaznih radnji ustvari predstavlja određivanje tih radnji prema drugim osobama koje nisu bile obuhvaćene posebnim dokaznim radnjama...” Najveći problem ove priče je, kao i uvijek, nedorečenost zakona jer u ZKP-u nema pojma “proširenje istrage”, na što je opetovano upozoravala pravna struka, no isto tako ne piše ni da državni odvjetnik nema pravo proširiti istragu ako je tijekom provođenja istrage doznao da su počinjena nova kaznena djela. A kada su propisi tako nedorečeni, svatko ih, uvjerili smo se više puta, može tumačiti kako hoće.
u trodiobu vlasti ni najveći naivci više ne vjeruju