Svakom novom aferom koja zatrese aktualnu Vladu premijer Andrej Plenković u Saboru dobije ruku više za vladajuću većinu. Paradoksalno, ali tako je. Ključni razlog leži u tomu da je mnogim “podizačima ruku” u Saboru kristalno jasno da će nakon novih izbora, kad god bili, s političke scene prije nestati nego se opet naći u istoj poziciji.
Prijetnja promjenom
Vide da političkoj slici Hrvatske “prijeti” promjena. Da HDZ i SDP prolaze kroz žestoke turbulencije, da će HNS nakon najveće prijevare birača i bez darežljivog SDP-a teško do mandata, da će bez fotelje ostati brojni pojedinci i s lijeve i s desne strane sabornice.
Svoju priliku vrebaju i brojne nove opcije, posebice pojedinci poput bivše šefice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalije Orešković, bivšeg ministra rada Miranda Mrsića ili bivšeg Mostova ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, a budu li izbori redoviti, ima još dovoljno vremena i da se nešto novo pojavi i ponudi neodlučnim i razočaranim biračima.
No kao što je jasno da bi hrvatska politička scena mogla doživjeti transformaciju, u ovom je trenutku teško zaključiti kako će točno izgledati nakon započetog “makeovera”. To će ovisiti o više faktora, a prije svega o tome koliko će aktualne afere i unutarstranački rat oslabiti vladajući HDZ na čijem je čelu Andrej Plenković, lider koji još uvijek nije do kraja zavladao strankom i kojeg većina HDZ-a trpi jer pobjeđuje.
Hoće li i dalje biti uspješan, pitanje je, jer HDZ trese skandal za skandalom, a najnoviji u središtu kojeg je Milijan Brkić, potpredsjednik Sabora i drugi čovjek HDZ-a koji se mora braniti od optužbi da je upleten u aferu SMS i da je prostitutkama i kriminalcima dojavljivao informacije iz policijske istrage dok je bio zamjenik ravnatelja policije za HDZ nimalo nije bezazlen. Jer ne samo da otkriva u kakvoj to državi živimo i kakve su u njoj sve zloporabe sustava moguće, nego baca sumnju i da se zloporabe koriste i kao sredstvo za unutarstranačke eliminacije.
Sad nemaju izbora
Da mu s druge strane nije današnji SDP, bilo bi lako zaključiti da će HDZ na izborima treći put biti kažnjen. Partija je zajedno s partnerima uvijek bila jasna alternativa, ona koja je dolazila na vlast kada bi HDZ debelo zgriješio. Danas SDP niti je alternativa, niti je ikakav autoritet, stranka je to koja nije u stanju napraviti dubinske promjene, nego se radije mjesecima guši u unutarstranačkim bitkama, točnije borbama za tron.
A upravo je to sporo umiranje za državu najopasnija varijanta jer koči brži nastanak nečeg potencijalno novog i suvislog, a što bi biračima ljevice vratilo nadu. Što se tiče Živog zida, jedine populističke stranke, koja je upravo na srozavanju SDP-a najviše i profitirala, vjerojatnije je da je dosegnula svoj maksimum koji se kreće na oko 15 posto, nego da će u budućnosti drastičnije rasti, što je pak trend u susjedstvu, pa i cijeloj Europi.
Most se pak zabetonirao na nekakvih 7,8 posto podrške iako bi profitirati mogao upravo od Plenkovićem razočaranih desnih birača HDZ-a s obzirom na to da je zadnjih pola godina svjetonazor metkovske ekipe potpuno razotkriven. No to će ovisiti i o drugim akterima na desnici i njihovim aktivnostima.
Amsterdamska koalicija u kojoj su bile stranke GLAS, IDS i Pametno raspala se i prije nego što je nastala, ali samo je pitanje dana kada će stranku Pametno u tom savezu zamijeniti HSS čiji se šef Krešo Beljak, svjestan da SDP ne može ispoštovati dogovor o zajedničkom izlasku na izbore i obećanih šest sigurnih mjesta, spomenutoj ekipi nudio i prije. Tada ga nisu htjeli, sada nemaju izbora. Iako im šanse za uspjeh rastu upravo s HSS-om jer njihovi će birači, kombinacija i lijevih i desnih, svoj glas doista i dati svojoj stranci na izborima što se u slučaju koalicije sa SDP-om već pokazalo neslavnim.
Unatoč svim aferama i obračunima u stranci, HDZ i dalje favorit na izborima
Predsjednik stranke Andrej Plenković u redovima HDZ-a ima jasno izraženu oporbu koja se manifestira na svjetonazorskim pitanjima, ali koja zasad miruje. Plenković u dijelu HDZ-a nikada nije prihvaćen kao autentični predsjednik HDZ-a, ali posrnuloj stranci nakon rušenja vlastite Vlade donio je izbornu pobjedu.
Vodstvo Plenkovićev uži tim koji o svemu odlučuje čini tek nekoliko stranačkih ljudi koji nužno nisu voljom članstva izabrani na visoke stranačke funkcije. Kao što je Karamarko odluke donosio u Sheratonu, tako Plenković sa svojom ekipom donosi odluke u Banskim dvorima, mimo formalnih tijela stranke. Donesene odluke Predsjedništvo potvrđuje.
Članstvo Rijetko koja stranka može se pohvaliti toliko discipliniranim članstvom (da ne koristimo neke druge riječi) kao HDZ. I kad je stranka osuđena zbog korupcije i kad su njezini ključni ljudi upleteni u razne mutne priče, birači HDZ-a izađu na birališta i zaokruže HDZ. Iako se vodstvo hvali da ima više od 200.000 članova, realnije je da je to možda oko 100.000, ako ne i nešto manje.
Procesi unutar stranke U HDZ-u je upravo prilično turbulentno, drugi čovjek stranke Milijan Brkić usred je afere u kojoj ga se sumnjiči da je odavao informacije o tajnim istragama. HDZ-ov gradonačelnik upravo organizira veliki prosvjed u Vukovaru 13. listopada koji Plenković doživljava kao udar na sebe i Vladu. Je li pritisak na Brkića povezan s prosvjedom u Vukovaru i je li na djelu i unutarstranački obračun?
Izborna predviđanja Bez obzira na sve turbulencije u HDZ-u, situacija na političkoj sceni toliko je nepovoljna jer je SDP u potpunom nokautu pa izostaje prava oporba, tako da HDZ bez straha može na nove izbore. Jedino je pitanje s kim bi HDZ nakon novih izbora, bili oni redovni ili izvanredni, sastavio Vladu. Most više, tvrde u toj stranci, ni ne pomišlja na koaliciju s HDZ-om, pitanje je može li raskoljeni HNS (sadašnji partner HDZ-a) na izborima osvojiti ikoji mandat, pa se otvara mogućnost velike koalicije sa SDP-om.
Budućnost To pitanje usko se veže uz pitanje budućeg lidera HDZ-a. Hoće li to ostati Andrej Plenković ili će neke druge snage preuzeti HDZ. Predsjedničke ambicije u HDZ-u izrazio je Davor Ivo Stier, no njegov smjer u svjetonazorskom smislu potpuno je drukčiji od Plenkovićeva. Otvoreno je i pitanje eventualnog Plenkovićeva odlaska na neku funkciju u EK
Ne zakopa li ratne sjekire, prijeti mu raskol, ali i Bandićevi ‘spavači’
Predsjednik stranke Davor Bernardić izabran je velikom većinom članova, ali istog je dana počelo njegovo rušenje. Napade na sebe nije znao amortizirati, iz dana u dan proizvodio je gafove, nije ponudio promjenu koju je stranka trebala. Danas mu prijeti da članstvo putem referenduma odlučuje o njegovu ostanku ili odlasku s čela stranke, a dopusti li ga, ishod bi vjerojatno bio nepovoljan za njega. U javnosti stoji još gore; Bernardićev rejting na razini je statističke pogreške, a birači SDP-a više podržavaju Anku Mrak Taritaš nego njega. Unatoč svemu ostavku ne želi dati.
Vodstvo stranke sastavljeno je od obje stranačke struje. No tu činjenicu nisu iskoristili kao prednost i sredstvo za premošćivanje podjela, nego se od samog početka krenulo u rušenje šefa. Svjesni da će u suprotnom iz igre izbaciti on njih. I tu je njihova odgovornost za trenutačno stanje u stranci. Odgovornost druge strane, one koja je projekt Bernardić i osmislila, nalazi se u neprihvaćanju poraza i činjenice da su uložili u pogrešan projekt. Ne žele srušiti Bernardića, a nemaju snage i hrabrosti ni za izbacivanje pobunjenika čime drže stranku u pat-poziciji.
Članstvo i vodstvo podijeljeno je na one koji podupiru Bernardića i ekipu koja ga je na čelo stranke i dovela te na one koji za sve probleme i dalje krive Zorana Milanovića. Tvrde da imaju 37 tisuća članova, iako na posljednje izbore nije izišlo ni njih 20 tisuća. Ni sami ne znaju koliko članova u Zagrebu su Bandićevi “spavači”.
Procesi unutar stranke Stranka je trenutačno zaokupljena isključivo unutarstranačkim ratom dviju struja koje se bore za pozicije u stranci. I dok god se primirje ne potpiše, svi potezi SDP-a koje bude vukao djelovat će irelevantno. Osim očigledne krize vodstva, SDP se muči i s krizom identiteta. U Slavoniji i Dalmaciji gotovo da i ne postoji. Bolja mu situacija nije ni u stranačkoj kasi.
Izborna predviđanja Ne gine im još četiri godine u oporbi osim u slučaju velike koalicije koja postaje sve izglednijom opcijom. Na buduće izbore SDP će ići samostalno jer je preslab i nije u poziciji dijeliti mandate. S obzirom na aktualni rejting, dobio bi oko 30-ak mandata, koliko ih ima i sada.
Budućnost Ne zakopaju li se ratne sjekire, SDP-u se ne može predvidjeti svijetla budućnost. Prije u tom slučaju može računati na raskol, a tada više ne može računati na sigurnih 20 posto.
Uđe li u vlast, past će, u slučaju velike koalicije, profitirati
Predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić u političke se visine vinuo nakon predsjedničkih izbora 2014. kada je kao 24-godišnjak bio treći po broju glasova. Od tada pa do danas popularnost mu samo raste, kao i stranci, a on osobno na listama najpopularnijih uvijek je pri vrhu. Dodatni mu je plus da je među biračima svoje stranke daleko najpopularniji.
Vodstvo Upravna su tijela stranke: Glavna skupština, predsjednik i Glavni odbor.
Članstvo Tvrde da imaju oko 17 tisuća članova do kojih dolaze osobnim kontaktima i preko društvenih mreža. Privlače mlade, a s obzirom na teme kojima se bave i obespravljene, blokirane...
Procesi unutar stranke Fokusirani su na djelovanje u Saboru u kojem napadaju i SDP i HDZ, ali i na rad na društvenim mrežama koje su im supstitut za medije.
Izborna predviđanja Istraživanja javnog mnijenja na njihovoj su strani. Treća su najjača opcija s tendencijom da i preskoče SDP ako se stvari budu razvijale u tom pravcu. Ostane li situacija ista i do izbora, mogli bi igrati ulogu kakvu je 2015. igrao Most.
Budućnost Rastu na priči da ne bi ni s jednima ni s drugima. Ulazak u vlast za njih bi bio poguban, a dođe li do velike koalicije, dodatno bi rasli.
Most mora naći nove saveznike jer ne želi HDZ i SDP
Predsjednik stranke Božo Petrov kao jedan od osnivača Mosta unutar stranke, barem zasad, nema konkurenciju.
Vodstvo Most se i dalje percipira kroz svoje saborske zastupnike, unutarstranački život Mosta nije u fokusu.
Članstvo Most ima tek 400-tinjak članova što za stranku koja je dvaput s HDZ-om formirala Vladu pomalo i čudi.
Procesi unutar stranke Unutarstranački život Mosta nije izražen, glavna mu je preokupacija okrupnjavanje desnice pošto koalicije s HDZ-om ni SDP-om ne žele.
Izborna predviđanja Most je, sudeći prema anketama, prilično stabilan i pozicioniran kao četvrta politička snaga nakon Živog zida. Uspjeh na izborima trebao bi biti u skladu rejtingom u anketama.
Budućnost Most je u prilično kratkom vremenu s lokalne razine uskočio u vlast na državnoj razini. Platili su cijenu političkog neiskustva i pojedine procese usmjerili upravo u skladu s nedostatkom iskustva upravljanja državom. Njihova budućnost ovisit će o tome koliko će uspjeti okupiti konzervativne desne stranke i hoće li s njima tvoriti respektabilnu političku snagu pošto tvrde da s HDZ-om i SDP-om više ne žele imati posla.
S organizacijama na terenu uvijek poželjan partner
Predsjednik stranke Krešo Beljak odavno je zaradio nadimak zločestog dečka političke scene. U svojoj se stranci nemilosrdno obračunavao sa suparnicima, a raskrstio je s dugogodišnjim koalicijskim partnerima – HDZ-om, pa suparnike traži na drugoj strani.
Vodstvo stranke čvrsto je uz Beljaka kojega su birali dva puta. Dokaz je i to što je odluka da HSS na parlamentarne izbore ide u sastavu Narodne koalicije donesena na sjednici Glavnog odbora stranke s čak 87 posto glasova.
Članstvo Stranka danas ima oko osam tisuća članova. Nekada je ta brojka bila i pet puta veća. Članstvo je kombinacija i lijevog i desnog centra.
Procesi unutar stranke U stranci su upravo fokusirani na pregovore s GLAS-om i IDS-om o zajedničkom izlasku na euroizbore, a možda i na predsjedničke i parlamentarne.
Izborna predviđanja Iako u anketama ne stoje loše, dapače rastu, sami teško mogu polučiti rezultat. Tako da će i njihov uspjeh ovisiti o dogovoru s partnerima i sinergijskom učinku koji s IDS-om i Glas-om vjerojatno i mogu imati.
Budućnost Uspije li Beljak do kraja stabilizirati stranku, HSS će kao stranka s organizacijom na terenu i s obzirom na članstvo uvijek biti poželjan partner. Mnogima.
Ima li budućnosti, vidjet će se vrlo brzo, već na euroizborima
Predsjednica stranke Anka Mrak Taritaš može biti mirna kao šefica s obzirom na rejting koji uživa.
Vodstvo Stranka ima Predsjedništvo i Nacionalno vijeće koje donosi odluke, a ima i Programsko vijeće u kojem svi članovi nisu s iskaznicom GLAS-a.
Članstvo Imaju oko tisuću članova, a dvije trećine bivši su HNS-ovci ljutiti zbog ulaska HNS-a u Vladu.
Procesi unutar stranke Fokusirani su na širenje po terenu i pregovore s HSS-om oko širenja Amsterdamske koalicije, a nakon odlaska stranke Pametno.
Budućnost Imaju li je, vidjet će se na euroizborima kada će se znati ima li Amsterdamska sinergijski efekt, a ovisit će i o stanju u SDP-u.
Legitimitet mu podriva mali broj glasova kojima ih se bira
Predsjednik stranke Iako Milorad Pupovac unutar srpske manjine ima opoziciju, on je ipak najprepoznatljivije političko ime Srba.
Vodstvo Premda je i SDSS izložen nezadovoljstvu dijela svojih članova, zbog zajamčena tri saborska mandata stranka prilično mirno plovi političkim morem.
Članstvo Zastupnici SDSS-a kao i svi manjinci biraju se izuzetno malim brojem glasova pa to podriva njihov legitimitet.
Procesi unutar stranke Pupovac je meta braniteljskih udruga pa se stranka bavi obranom svojeg predsjednika.
Budućnost Položaj manjinaca ovisi o najavljenom referendumu.
Nakon 30 godina vlasti samo pad škvera može ih poljuljati
Predsjednik stranke Nakon osebujnog Ivana Jakovčića, IDS je prije koju godinu preuzeo Boris Miletić. Ne stječe se dojam da Jakovčić upravlja Miletićem.
Vodstvo IDS u Istri gotovo da nema konkurencije, članstvo je namireno sinekurama pa ni nema potresa.
Članstvo U Istri nema posla bez iskaznice IDS-a, članstvo je stoga brojno i stabilno.
Procesi unutar stranke IDS-u je najveći problem kriza Uljanika, nakon skoro 30 godina vlasti u Istri jedino propast škvera može poljuljati IDS.
Budućnost Budući da IDS u Istri nema konkurencije, to mu daje dodatnu političku snagu, ali Istrani su pomalo siti njihove umreženosti.
Video: Pogledajte “okršaj” Plenkovića i Marasa u Saboru
Kao Stranac koji događaje gleda sa strane, za mene je Hrvatska mala lijepa, turistička zemlja ugodna za život. Ona je maloljudna, politički nevažna i još i prilično siromašna te demokratski nerazvijena ali sa jako dobrom perspektivom. Lako je uočiti da Hrvatska kao takva ima jednostavno preveliki broj političara, što je prije svega veliki teret za državnu kasu i razvoj zemlje. Mislim da Hrvatski političari nisu svjesni veličine, važnosti i siromaštva svoje zemlje niti imaju viziju razvoja zemlje u budućnosti. Imam osjećaj da su oni još uvijek taoci bivše države. Nemogu nikako razumijeti šta će tako maloj zemlji toliki broj ministarstava?