Parlamentarni izbori održani 8. studenog pokazali su da Hrvatska nije izabrala. Političari se cijeli tjedan pokušavaju dovinuti taktici koja bi urodila sklapanjem vlade, a javnost se zabavlja političkim trilerom u kojem ima više obrata nego u filmovima Davida Finchera. Politički analitičari u jedno su sigurni – rezultati izbora pokazuju da bez velike koalicije koju ne žele ni u jednom od dva velika politička tabora nema jake i stabilne vlade. Ulazimo stoga u razdoblje u kojem nas možda dočekaju i još jedni brzi izbori, a financijski će država funkcionirati na temelju privremenog financiranja i bez jasne ekonomske politike. To je u ovom trenutku za Hrvatsku izuzetno opasna situacija.
Opasna politička nestabilnost
Živimo u posuđenom vremenu jer na temelju niskih kamatnih stopa uspijevamo refinancirati obveznice i kredite koji stižu na naplatu, a oporavak Europske unije povukao je za sobom i dio domaćeg gospodarstva koje izvozi. Loše planiranje ritma otplate javnog duga iz bivših vremena ostavilo je 2016. godinu poprilično čistom pa u cijeloj godini Hrvatska ima otplatiti tek 3,5 milijardi kuna za tekuću obveznicu i plaćati redovne kamate koje se kreću oko 10 milijardi kuna. Međutim, lagodna 2016. godina tek je iluzija jer u mandatu iduće vlade na naplatu stiže 96,3 milijarde kuna glavnica i kamata. To je samo dio iznosa duga koji ćemo morati podmiriti u četiri godine jer u njega nisu uračunati krediti koje je središnja država uzimala za tekuće obveze, nema ni dugova lokalne države, a treba uračunati i dvije do tri milijarde kuna godišnje za kamate koje se plaćaju na kredite sustava javnih poduzeća poput Hrvatskih autocesta, Hrvatskih željeznica ili Zagrebačkog holdinga. Ukupan dug koji stiže na naplatu u tom kontekstu prelazi i 110 milijardi kuna, a to znači da će iduća vlada biti suočena s refinanciranjima na razini od 30 posto ukupnog BDP-a u jednoj godini, odnosno da će se iznos ekvivalentan prihodima jednogodišnjeg proračuna morati dati vjerovnicima koji su financirali odluke bivših vlada i njihovu nespremnost na reforme i smanjenje troškova države.
Zato je nestabilna politička situacija za Hrvatsku u ovom trenutku prilično opasna. Naime, iduća je godina prema većini procjena svjetskih analitičara posljednja godina izuzetno niskih kamatnih stopa na svjetskom tržištu, odnosno zadnja šansa za države poput Hrvatske da uz vjetar u leđa s financijskih tržišta i jeftini novac provedu nužne rezove. Za takve tektonske promjene Hrvatskoj treba jaka i stabilna vlada u kojoj manjinski partneri neće moći ucjenjivati premijera i na taj način dizati rashode države. Već godina kasnije, odnosno 2017., izvor je rizika za sunovrat Hrvatske prema grčkom scenariju jer samo u godinu dana na naplatu stiže više od 30 milijardi kuna, što je nešto više od četvrtine prihoda proračuna i iznos kojim se može isplatiti 90 posto svih godišnjih mirovina.
Svaka iduća godina sve do 2025., za kada je plasirano dospijeće zadnje od zasad izdanih obveznica, puna je obveza i na naplatu dolazi po dvije ili tri tranše obveznica. Izračun koji smo napravili za Večernji list temeljen je na pretpostavci da neće biti rasta kamata i da će Europska središnja banka i dalje držati politiku jeftinog novca što nije realno očekivati dulje od godinu ili dvije s obzirom na to da se Europa kvalitetno oporavlja od krize i da je akcija Marija Draghija polučila prve uspjehe.
– Sve pokazuje da bi 2017. mogla biti sabirna točka kada će problemi Hrvatske doći na vidjelo – upozorava Željko Lovrinčević. I zaista, u godini od koje nas dijeli nešto više od 13 mjeseci očekuje se rast kamatnih stopa na svjetskim tržištima što znači skuplji novac za gospodarstvo i države, rast cijena energenata što će povećati troškove proizvodnje i prouzročiti pad konkurentnosti izvoza, rast vrijednosti dolara te konačno i inflaciju koja će pojesti dio ostvarenog gospodarskog rasta. Kombinacija visokog javnog duga koji narušava opću gospodarsku sliku i izbjegličke krize koja jednu od najjačih gospodarskih grana Hrvatske čini ranjivom stavlja domaće gospodarstvo i izglede Hrvatske u iznimno nepovoljan položaj. Naravno da Hrvatska nema 110 milijardi kuna za plaćanje glavnica i kamata, nego se računa na refinanciranje obveza, a da bi se to uspješno napravilo najbitnije je uvjeriti vjerovnike kojima smo dužni i kreditore od kojih namjeravamo novac uzeti da Hrvatska ima svijetlu budućnost i da će njihov novac biti vraćen uz pristojne kamate. Ako se u tome ne uspije, cijena novih zaduženja bit će nepovoljna, a uz visoke kamate past će i kreditni rejting.
A ima li zaista Hrvatska svijetlu budućnost? Iako Državni zavod za statistiku svjedoči o rastu gotovo svih komponenti bruto društvenog proizvoda, a Europska komisija najavljuje rast veći od onoga predviđenog proljetos, Hrvatska i dalje u performansama osjetno kaska za konkurentima iz Europske unije. Naime, sve zemlje nove članice EU rastu brže od Hrvatske, a trend napredovanja gospodarstva najavljuje se i do kritične 2017. Dok će Hrvatska napredovati za 1,7 posto, Letonija, Rumunjska, Poljska i Slovačka rast će najmanje dvostruko brže. Tako već te godine Rumunjima, koji su slovili kao nacija gospodarski osjetno slabija od Hrvatske, u roku od dvije godine svjetske agencije predviđaju prestizanje domaćeg standarda i to za 200 dolara po glavi stanovnika. Taj podatak ne znači nužno da će u praksi Rumunji živjeti kvalitetnije od Hrvata i da će imati bolju infrastrukturu ili pak veći kućni budžet, ali sugerira trend po kojem možemo zaključiti da će i u stvarnom životu rumunjski građanin biti bogatiji od onoga u Hrvatskoj u dužem razdoblju. To je ujedno i signal investitorima i poduzetnicima da je veća vjerojatnost zarade u Rumunjskoj, nego u Hrvatskoj, a time se okolnim zemljama otvara veći prostor za privlačenje kapitala na svoje tržište. Dodatni izvor rizika za Hrvatsku je i cijena novca kojom se izdvajamo od grupe novih članica Europske unije. Hrvatska u ovom trenutku tako plaća najveću premiju rizika.
Vidljivo je to kroz CDS Spread Hrvatske koji u ovom trenutku iznosi nešto više od 296 baznih bodova. To znači da Hrvatska za petogodišnji kredit plaća najmanje tri posto kamate, dok je cijena za Rumunjsku upola manja i iznosi svega 1,4 posto. Hrvatska nema vremena za odgađanje odlučnog rješavanja gorućih problema koji ograničavaju gospodarski rast što je moguće samo kroz provedbu sveobuhvatnih reformi, stav je i Hrvatske udruge poslodavaca koji upozoravaju da nam je nužna ozbiljna i kompetentna vlada kako bismo izbjegli makroekonomske nestabilnosti što je eufemizam za bankrot. – I tržišta reagiraju na činjenicu da je 2017. sabirnica. Zato i raste premija rizika za Hrvatsku jer tržišta anticipiraju potencijalne probleme. Hrvatska se potpuno izdvaja iz grupe novih članica Europske unije i kreće u kontra smjeru koji znači veće kamate i teži oporavak – objašnjava Lovrinčević koji se brine da su Hrvatskoj zbog javnog duga i izbjegličke krize nestale šanse za potpuno ujedinjenje u Europsku uniju. Oba su glavna integrativna faktora Europske unije izgubljena, kaže, pa nam je tako zbog javnog duga euro neostvariv san, a zbog izbjeglica ulazak u Schengen nije realna opcija.
Kombinacija štednje i poticaja
Hrvatsku čeka jako intenzivno razdoblje u kojem će balansiranje između plaćanja dugova i izdanja novih obveznica kojima bi oni bili plaćeni postati sve teža igra. Sugerira to i podatak o dospijeću obveza u razdoblju 2020. do 2023. po kojem samo za obveznice i kamate računate po nerealno niskoj stopi trebamo izdvojiti 107 milijardi kuna, a potom samo u dvije godine čak 65,6 milijardi kuna. Rastući dug koji juri prema iznosu od 300 milijardi kuna bit će i nepremostiv izazov za Hrvatsku na koji se može odgovoriti samo promjenom ekonomske politike i usmjeravanjem na kombinaciju štednje u javnom sektoru i jačeg poticanja gospodarstva. U zemlji u kojoj četvrtina ukupno zaposlenih radi u javnom sektoru, a još stotinjak tisuća ovisno je o radu države jer primaju plaću iz prihoda ostvarenih na temelju suradnje s državom to je moguće ostvariti samo uz vladu odlučnih s jakom potporom građana i većine u Saboru.
>>'Politička blokada ugrozila bi gospodarski oporavak'
>>Rastemo, no premalo da 2040. ne budemo među najsiromašnijima
Za svakog mandata jedne od vlasti dugovi porastu zbog kamata i novog zaduživanja da bi se platile kamate. Tako će država uskoro cjeli BDP davati samo da bi kamate platila. Naravno HDZ i SDP to ne brine oni će uvijek dobro živjeti na račun države koja se zadužuje.