Stupce crne kronike prošle, ali i već na samom početku ove godine punili su slučajevi ubojstava među bliskim članovima obitelji, čija je brutalnost podjednako šokirala i medije i javnost. Ubojice su u najvećem broju slučajeva bili sadašnji ili bivši partneri koji su odlučili presuditi svojim (bivšim) djevojkama i suprugama, ali i djeci. Što je najčešći okidač za takve zločine?
Blagdani rizični za ubojstva
– Ubojstva unutar obitelji najčešće su finalizacija dugotrajnog nezadovoljstva i neuvažavanja koje vlada u obiteljskoj zajednici, a počinitelji tog kaznenog djela smatraju da tim brutalnom činom rješavaju problem – smatra neuropsihijatar prim. dr. sc. Željko Marinić koji je kao dugogodišnji sudski vještak imao uvid u brojne slučajeve obiteljskog nasilja. S njime se slaže i psihijatar i sudski vještak doc. dr. sc. Ante Bagarić. On smatra da situacija eskalira kada ukućani probleme ne rješavaju razgovorom ili zajedničkim aktivnostima, bilo da je riječ o praznicima ili sportu, koji bi mogli smanjiti tenzije. Neuropsihijatar Marinić ističe pak da je svaki slučaj nasilja u obitelji priča za sebe, odnosno da svakog počinitelja ubojstva treba promatrati zasebno, no u većini slučajeva ubojice već otprije imaju neke psihičke probleme i poremećaje ličnosti. Marinić napominje kako se neslaganje između bračnih partnera u krugovima širi unutar cijele obitelji, a sve negativno često kulminira u samo jednom trenu.
Nerijetko je brutalnost potaknuta alkoholom, dok uzimanje drugih opijata poput droge i sedativa i ne potiče nasilje. Vrlo često svjedočimo kako se nasilje u obitelji događa u vrijeme blagdana, odnosno kada je cijela obitelj na okupu, a neuropsihijatar smatra da ta pojava nije neobična.
– U takvim trenucima živi se drugačiji ritmom, svi su sudionici na okupu. Često u posjet dolaze i drugi članovi obitelji pa se mijenja struktura obitelji. Potežu se neka neriješena pitanja, situacije i tako se stvara pogodna atmosfera za nasilno ponašanje – objašnjava neuropsihijatar.
Budući da samom činu nasilja prethodi dugotrajno nezadovoljstvo, sudski vještak Marinić smatra kako postoje signali da u nekoj obitelji nešto nije u redu.
– Ako u obitelji ima djece, često popuštaju u školi. Prije samog ubojstva žrtva često prijavljuje nasilje policiji i na takve signale treba adekvatno reagirati. Rana prevencija izrazito je važna – ističe prim. dr. sc. Marinić. Iako se često događa da žrtva, kada dođe pred suca, niječe nasilje ili ga pak umanjuje, sudski vještak napominje kako bi kazne za ozbiljnog zlostavljača trebale biti isključivo zatvorske. Uvjetna kazna u slučajevima ozbiljnog obiteljskog nasilja ne dolazi u obzir – zaključuje vještak. Često smo svjedoci domino-efekta ubojstava bližnjih pa se postavlja pitanje potiče li ubojice na takav čin i neki slučaj u sličnom modus operandiju počinjen u nekoj drugoj obitelji, a o čemu su čitali ili gledali u medijima?
Psihijatar Bagarić smatra da to nije presudan faktor, ali svakako je moguć jer od najranije dobi živimo i učimo metodom identifikacije kroz obitelj, okolinu i medije.
Gomila agresije u društvu
– Kako gledamo što drugi rade u pozitivnom smislu, tako gledamo i kako drugi rješavaju sukobe, pa i tragične situacije kojima smo bombardirani odasvud – objašnjava doc. dr. sc. Bagarić. Ujedno kritizira društvo koje nema razvijene mehanizme za rješavanje agresije.
– Dugo se gomilaju agresija i problemi, a društvo, nažalost, nije djelotvorno. Zašto se takve stvari u tolikoj mjeri nisu događale prije 50 godina? Jer je bilo mehanizama za rješavanje agresije, jer je susjed intervenirao kad bi kod susjeda čuo buku, danas nitko ne reagira dok se ne čuju pucnjevi. Naše je društvo napustilo tradicionalne vrijednosti, a s novim se vrijednostima ne zna nositi – iskren je dr. Bagarić.
>>Novi detalji zločina u Španskom: Zatukao ih čekićem i izbo nožem
>>Muškarac (50) ubio majku (78), a sestru (56) teško ozlijedio
Susjed prijavi nasilnika, policija privede nasilnika, sud nasilnika pusti na slobodu, nasilnik zaprijeti susjedu, susjed više ne prijavljuje nasilnika.