Limitirani vremenom, prijetnjom Rusije da njihov ostanak neće podržati
u Vijeću sigurnosti, opterećeni sindromom Milošević, haaški su
tužitelji i suci pred velikom dvojbom kako i u koje vrijeme
učinkovito okončati sudski postupak protiv najvrednijeg "trofeja"
zvanog Radovan Karadžić. Već danima u Haaškom sudu traju intenzivne
konzultacije o tome po koliko točki optužnice treba suditi
najtraženijem ratnom zločincu.
Budući da se Karadžićev premijerni nastup pred Haaškim sudom očekuju
već početkom tjedna, u tužiteljstvu priznaju da se raspravlja o
mogućoj izmjeni optužnice. To potvrđuje i glasnogovornica tužiteljstva
u Haagu Olga Kavran, koja nam je danas kazala da je optužnica
posljednji put protiv Radovana Karadžića izmijenjena 2000.
godine. Ako se ukaže potreba, tužiteljstvo može haaškim sucima
dostaviti nove dokazne materijale, ali o njima ovisi hoće li ih uvažiti
ili ne. Zasad još nemamo konkretnih informacija zaključila je
glasnogovornica Olga Kavran.
Dvojbe o tome što učiniti da sudski postupak protiv Karadžića ne ode u
vječnost, potvrđuje i informacija koju je objavila agencija Sense. Oni
navode da je bivša haaška tužiteljica Carla del Ponte, živeći u nadi
kako će Karadžić biti skoro uhićen, u svibnju 2000. dvije optužnice
protiv Karadžića spojila u jednu kako bi mu se sudilo zajedno s
Momčilom Krajišnikom, koji se mjesec dana ranije našao u haaškom
pritvoru.
Ona je revidirala stav svog prethodnika, haaškog tužitelja Richarda
Goldstona, koji je Karadžića i Mladića 1995. godine teretio za ukupno
36 točki optužnice: genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona
i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija. Del Ponte ih
je reducirala na 11 točaka i od tada nitko nije radio na bilo kakvoj
reviziji optužnice.
HAAŠKI SUD Dvojba o načinu suđenja ratnom zločincu
