Sve posljedice krize uzrokovane koronavirusom kod hrvatskih građana tek će se vidjeti s vremenskim odmakom, a dosad je svaki peti građanin osjetio depresiju, stres, anksioznost zbog krize izazvane bolesti COVID-19. Pokazuju to rezultati istraživanja koje je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na uzorku od 3500 punoljetnih ispitanika svih dobnih skupina. Detalji tog istraživanja bit će predstavljeni u četvrtak. Dakle, zbog krize s koronom, koja uključuje povezane psihičke i ekonomske posljedice poluizolacije u kojoj su se građani našli, psihičke smetnje razvilo je 25 posto ispitanika, a kod 40 posto građana koji su otprije imali određene psihičke smetnje stanje se pogoršalo.
Roditelji uznemireni
Istraživanje o psihičkim posljedicama pandemije provedeno je online anketom pa se može pretpostaviti da su ga ispunjavali informatički pismeniji i bolje obrazovani građani iz cijele zemlje.
– Dok su, očekivano, stres i anksioznost osjetile podjednako sve dobne skupine, depresivniji su bili samci, stariji ljudi, građani koji žive u obiteljima s nesređenim odnosima te građani koji su otprije imali psihičke smetnje – iznosi nam neke od detalja istraživanja profesorica psihologije Gordana Kuterovac Jagodić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Premda se tijekom epidemije, koja se sad stišala, stalno isticalo da su stariji sugrađani najosjetljivija i rizična skupina za zarazu koronom, iznenađujuće je da većina starijih to sama za sebe ne smatra.
– Samo je 38 posto starijih građana izjavilo da se smatra ranjivijima od ostalih skupina građana, a njih 6 posto smatra da sučak otporniji na virus od drugih skupina. No 28 posto umirovljenika zbog ekonomskih posljedica korone jako se brine da će im se mirovine smanjiti – kaže Kuterovac Jagodić.
Zanimljivo je, također, da su najviše uznemireni tijekom karantene bili roditelji male djece koji su istodobno radili od kuće i brinuli se za djecu. No, cjeloviti podaci iz ovog opsežnog istraživanja tek će biti predstavljeni u četvrtak. Kako nam je još dok je buktjela epidemija kazala Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju “Vrapče”, u jeku epidemije u toj bolnici i nakon zagrebačkog potresa primali su pozive za psihološkom pomoći građana koji nikad dotad nisu imali psiholoških teškoća.
Inače, i prema uglednim stranim istraživanjima zbog krize uzrokovane koronavirusom očekuje se da će s PTSP-om imati problema i liječnici koji su bili na prvoj liniji obrane od korone. COVID-19 koji je bio zahvatio cijeli svijet izvanredna je situacija koja je nužno prouzročila pojačanu potrebu kod ljudi za prilagodbom. U razdoblju dok je trajala poluizolacija, koja vuče za sobom i ekonomske posljedice, normalno je da su ljudi imali različite emocionalne reakcije i neke psihičke simptome, poput stresa i tjeskobe. Mnogi su građani razvili simptome ili poremećaje, najčešće anksiozni, imali su problema s nesanicom, bili su nervozni, napeti...
PTSP i kod liječnika
No, kako nam je kazala psihijatrica Brečić, i njezini kolege psihijatri, kad je riječ o mentalnom zdravlju građana, veći problemi mogli bi se vidjeti tek s protekom vremena, za nekoliko mjeseci. Objasnila je i zašto.
– Kada se na praktičnoj i svakodnevnoj razini počnemo suočavati s posljedicama krize, bilo zdravstvenim, bilo ekonomskim i financijskim, tada ćemo se, što je paradoksalno, morati još žešće prilagođavati i ta prilagodba će biti dugotrajna i iziskivat će puno mentalnog napora. Osobno očekujem da za tri, četiri, šest mjeseci do godinu dana bude puno više utjecaja i posljedica epidemije koronavirusa na naš psihički aparat.
Tada bi građani mogli najčešće imati simptome anksioznog poremećaja, pa i PTSP, premda to neće biti PTSP u onom pravom obliku, možda hoće samo kod osoba koje su bile na prvoj crti borbe protiv epidemije i onih koji su bili najizloženiji epidemiji i potresu. Što vrijeme ide dalje, može se očekivati da će kod ljudi biti više anksioznih poremećaja i depresivnosti, može se pojaviti i depresija koja ne mora biti znak bolesti, nego je reakcija na situaciju koju su prošli. Možda će se kod dijela ljudi pogoršati ovisnost o psihoaktivnim lijekovima i alkoholu – kazala je Brečić početkom svibnja.
