U EU ulazimo s biometrijskim putovnicama, govoreći hrvatski koji će postati 24.jezik unije, a u Schengen zonu za dvije godine od ulaska u EU, kada ispunimo sve za to predviđene uvjete. U čipu hrvatskih biometrijskih putovnica nalaze se otisci lijevog i desnog kažiprsta i biometrijska slika lica, osobni podaci nositelja, ime, prezime, državljanstvo,datum rođenja, oznaka spola, oznaka vrste putne isprave, oznaka države, broj putovnice, osobni identifikacijski broj, datum izdavanja i datum isteka valjanosti putovnice i tijelo koje je putovnicu izdalo. Ulaskom u EU čuvat ćemo vanjske granice Unije a to je preko 1.000 kilometara kopnene granice za koje će nam trebati dodatnih pet tisuća policajaca, nekoliko graničnih prijelaza vrijednih i po 20 milijuna eura, autocesta. Naši će granični policajci govoriti engleski i njemački, poznavati europsko i šengensko pravo, načine krijumčarenja vozila, isprava.
Ulaskom u EU dobit ćemo 120 milijuna eura za jačanje kontrole vanjske granice i za sve preostale pripreme neophodne za ulazak Hrvatske u zemlje Schengena. U borbi protiv krijumčarenja droge, nedopuštenih imigracijskih mreža, i trgovanja ljudima uključujući dječju pornografiju, krijumčarenje ukradenim vozilima, kibernetičkog kriminala, krijumčarenje radioaktivnim i drugim nuklearnim tvarima, pranja novca i krivotvorenja novca i drugih sredstava plaćanja, posebno protiv krivotvorenja eura pomoći će nam i EUROPOL. Hrvatska je s EUROPOL-om još u siječnju 2006 potpisala Sporazum o operativnoj i strateškoj suradnji i jedina je zemalja u regiji koja ima strateški i operativni sporazum s EUROPOL-om o razmjeni podataka iako nije njegova članica.
ŽELITE LI POSAO u institucijama EU i tu vidite svoju šansu onda svakako pratite European Personnel Selection Office, EPSO na www.europa.eu/epso i portal Europske komisije za mobilnost i zapošljavanje EURES koji će vam dati odgovore na mnoga pitanja, ali i uputiti Vas na čak osam razina testiranja. Prva faza natječaja je tzv. predselekcija koja obuhvaća testiranje verbalnih, numeričkih, logičkih sposobnosti te sposobnosti situacijskog prosuđivanja. Druga faza testiranja je tzv. centar za procjenu (engl. assessment centre) koji obuhvaća niz aktivnosti koje se razlikuju ovisno o radnim mjestima. Nakon završene druge faze testiranja EPSO sastavlja bazu uspješnih kandidata, tzv. Rezervnu listu – rang-listu svih kandidata koji su uspješno prošli natječaj i koji se mogu zaposliti u institucijama EU-a.
Nakon objave Rezervne liste počinje stvarno zapošljavanje u institucijama EU-a. Rezervna lista ima „rok trajanja“ otprilike godinu dana, tj. do idućeg javnog natječaja. Praksa pokazuje da se unutar tih godinu dana uglavnom svi kandidati i zaposle. Tako izgleda zapošljavanje u institucijama EU, ali iako će 1.srpnja 2013. kada Hrvatska bude postala punopravnom članicom EU građani Hrvatske steći prava koja uživaju i drugi građani Unije, građani Hrvatske neće odmah automatski steći pravo na rad u zemljama Unije. Stare zemlje članice ograničenje uvode najprije na dvije godine kako bi zaštitile svoje tržište rada, a mogu ga produžiti za još tri godine. Nakon tog perioda ograničenje se može još jednom produžiti za još dvije godine. Ipak, kad se za sedam godina nađemo na ogromnom tržištu radne snage bit će nam važno i to što to tržište teži i konceptu fleksisigurnosti kojim se promiče veća fleksibilnost tržišta rada uz istovremeno povećanje socijalne sigurnosti za nezaposlene, čije su visoke naknade povezane s aktivnim traženjem zaposlenja, u što je uključeno i stjecanje novih vještina.
EU priznaje strane kvalifikacije automatski, na temelju radnog iskustva i kroz opći sustav priznanja. Automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija postoji u sedam profesija u Europskoj uniji: arhitekti, doktori medicine, doktori dentalne medicine (bivši stomatolozi), primalje, medicinske sestre, magistri farmacije i veterinari . Priznavanje na temelju radnoga ili stručnog iskustva moguće je u područjima koje definira svaka pojedina država članica. U tim slučajevima, osoba može dobiti odobrenje za rad u profesiji bez dodatnih uvjeta, kao i u slučaju gornjih sedam profesija. Posljednji, treći, sustav priznavanja je opće priznavanje. U ovom slučaju radi se o potpunom postupku priznavanja u kojem morate dokazati da imate odgovarajuće obrazovanje i dodatna znanja i vještine, radno iskustvo, a ponekad i dodatne uvjete pojedinih država – poput znanja jezika u nekim profesijama. Glavna europska stranica, s poveznicama na sve druge stranice, dostupna je preko: http://ec.europa.eu/internal_market/qualifications/
STALNI BORAVAK U EU ćete automatski steći nakon 5 godina koje ćete na primjer provesti na studijima u nekoj od zemalja EU. Pravo stalnog boravka donosi vam i druga prava koja uživaju građani tih zemalja kao npr socijalno i zdravstveno osiguranje, naknadu za porodiljski dopust, dječji doplatak, prava iz mirovinskog osiguranja, pravo naknade za nezaposlene, porezne olakšice i sva ona prava koja bi imali i u državi čije državljanstvo imate.
Ulaskom Hrvatske u EU građani Hrvatske će postati i građani EU što znači da će imati pravo slobodnog kretanja i prebivanje na cijelom teritoriju EU, pravo glasa i kandidature na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament u zemlji prebivališta, diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice EU u slučaju kada matična država članica osobe kojoj je potrebna zaštita nema svog predstavnika u određenoj trećoj zemlji, te pravo na podnošenje molbe i žalbe Europskom pravobranitelju (ombudsman). Ako ste mladi i želite studirati u zemljama EU onda je dobra vijest ta što će ulaskom u EU za hrvatske građane u pogledu studiranja vrijediti jednaka pravila kao i za državljane zemalja članica EU, a time i isti iznosi školarina te stipendije koje su dostupne samo građanima EU. Više informacija ćete naći na portalima Ploteus i mreži Eurydice. Portal www.euraxess.hr pruža informacije o radnim mjestima i stipendijama diljem Europe kao i praktične informacije hrvatskim znanstvenicima pri odlasku u inozemstvo i stranim znanstvenicima pri dolasku u Hrvatsku.
Za razvoj znanosti naša zemlja izdvaja 0.9% bruto domaćeg proizvoda dok u EU taj postotak iznosi 3%. Ako ste znanstvenik i bavite se jednim od sljedećih područja Zdravlje; Hrana, poljoprivreda i ribarstvo te biotehnologija; Informacijske i komunikacijske tehnologije, Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije, Energija, Okoliš i klimatske promjene, Transport (uključujući zrakoplovstvo), Društveno-ekonomske i humanističke znanosti; Istraživanje svemira; Sigurnost onda je mjesto na kojem možete naći više informacija o znanstvenim natječajima EU www.fp7.hr. Hrvatski uslužni centar EURAXESS isto tako pruža usluge sveučilištima, znanstvenim institutima i poduzećima koja žele zaposliti strane istraživače.
MLADI I EU: Ulazak u EU dugoročno bi se trebao pozitivno odraziti na položaj mladih na hrvatskom tržištu rada jer EU podupire države članice u iznalaženju adekvatnih obrazovnih politika i politika zapošljavanja za mlade. EU je tijekom prosinca 2011. objavila tzv. „Inicijativu za prilike mladima“. Riječ je dokumentu kojim se države članice pozivaju da spriječe rano prekidanje školovanja, razvijaju vještine kod mladih koje su relevantne za tržište rada, osiguraju radno iskustvo mladima, te da im pomognu u traženju prvog posla. Tom politikom EU nastoji smanjiti udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih (EU 21%), povećati udio mladih sa završenim visokim obrazovanjem (u EU visoko obrazovanje ima 30% stanovništva, a procjenjuje se da će do 2020. gospodarstvo EU trebati 35% visokoobrazovane radne snage), te smanjiti udio mladih koji ne završavaju srednje obrazovanje na 10% (budući da je kod osoba bez srednjeg obrazovanja visok rizik od nezaposlenosti i života u siromaštvu).
EKONOMIJA: Iako postoji strah da će se ulaskom u EU cijene još više vinuti u visine iskustva drugih država koje su ušle u Uniju govore da je inflacija bila tek nekih 2%. Zapravo podaci službene statistike pokazuju da je inflacija u eurozoni 2002. godine, kada je uveden euro u 12 država članica, bila 2,3%. Ali da bismo uveli Euro morat ćemo ispuniti određene uvjete.
EURO: Hrvatska će po ulasku u EU imati status zemlje članice s derogacijom, što znači da se od nje očekuje da u jednom trenutku u budućnosti uvede euro. Prvi uvjet je da Exchange Rate Mechanism II tečaj ne smije oscilirati više od ±15% oko središnjeg pariteta prema euru. Drugi korak u usvajanju eura je ispunjavanje kriterija iz Maastrichta ili tzv. kriterija konvergencije. Niska stopa inflacije - koja ne odstupa značajno od prosjeka tri zemlje s najpovoljnijim ostvarenjem inflacije.
1. Održive javne financije - državni deficit ne smije premašivati 3% BDP-a, a javni dug ne smije biti veći od 60% BDP-a.
2. Stabilan tečaj - zemlja mora biti minimalno dvije godine članica ERM II bez ozbiljnih poremećaja na deviznom tržištu.
3. Niska kamatna stopa na 10-godišnje državne obveznice - koja ne odstupa značajno od prosjeka tri zemlje s najpovoljnijim ostvarenjem inflacije (ovaj indikator se smatra dobrim indikatorom povjerenja investitora u ekonomske i političke fundamente).
Uz sve ovo trebamo zadovoljiti i pravne uslove.
Općenito, glavna korist uvođenja zajedničke valute su niži transakcijski troškovi i eliminacija valutnog rizika, stabilnost tečaja, veća transparentnost cijena, financijska integracija.
Glavni trošak Hrvatske će se odnositi na gubitak monetarnog suvereniteta.
EU sve više i više poziva na financijsku disciplinu koja će podrazumijevati i kažnjavanje država koje prekorače dozvoljenu granicu deficita (3%) i javnog duga (60%), a uvedena je i nova procedura kojom se motre vanjske i unutrašnje neravnoteže svake zemlje. U financijskoj disciplini i financijskom balansiranju EU preporučuje standardnu stopu PDV-a od 15%. Najveću stopu PDV-a u EU ima Mađarska (27%) a mi smo sa PDV-om od 25% pri samom vrhu. Svaka država članica EU izdvaja 0,50% PDV-a u proračun EU, a sam proračun Unije iznosi oko 1% nacionalnog bogatstva država članica EU i on se usvaja za 6-godišnje razdoblje na osnovi političkih prioriteta europskih institucija, a da bi se izbjegle neizvjesnosti u financiranju programa Europske unije. Svoj proračun Unija puni uvoznim carinama, poljoprivrednim pristojbama, PDV-om, porezima na dohodak službenika Europske unije ili doprinosima koje zemlje koje nisu članice Europske unije plaćaju kako bi sudjelovale u određenim europskim programima.
SOCIJALNA POLITIKA: socijalna politika Hrvatske unutar Europske unije ostaje u njezinoj nacionalnoj nadležnosti. Za vrijeme porodiljnog dopusta ženama se u EU isplaćuje od 70-100% prosjeka plaće u državi. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA: Danas prosječna razlika u plaćama između žena i muškaraca u EU-u iznosi 18% i unatoč postojećim razlikama između zemalja, kao i između javnog i privatnog sektora, konstantna je posljednjih 15 godina (podatak za Hrvatsku za 2009. godinu je iznosio 10.6%) i u načelu na štetu žena. Da bi se smanjile razlike u plaćama muškaraca i žena unutar Europske Unije, EU od država članica zahtjeva uvođenje nediskriminatornih zakona, obavezno izvještavanje o razlikama u plaćama, transparentnost, klasifikaciju poslova i skalu plaća neutralnih s obzirom na spol, sankcije u slučaju kršenja prava na jednaku plaću i profesionalnu jednakost muškaraca i žena. RADNO VRIJEME: Europske direktive o radnom vremenu Ograničavaju tjedno radno vrijeme na maksimalnih 48 sati uključujući i prekovremeni rad. MIROVINE: U bliskoj budućnosti svaki treći punoljetni stanovnik EU će biti umirovljenik, a do 2050. izdvajanja za mirovine će se povećati s prosječno 10% BDP-a na 15% BDP-a! Prosječna dob kada Europljani idu u mirovine je od 55 i pol (Rumunjska) dok Irci i Šveđani rade do svoje 64. godine. Znači, sada 4 potencijalno radno sposobna čovjeka izdržavaju jednog umirovljenika, dok će u budućnosti taj omjer pasti na svega 2:1.
POSLOVANJE U EU: Ako ste poduzetnik ili to tek namjeravate postati za Vas će od koristi biti Mreža Europskih poduzetnika (Enterprise Europe Network) čiji je cilj olakšavanje dobivanja svih relevantnih informacija za poslovanje, kako bi se na jednom mjestu, što brže i učinkovitije došlo do potrebnih odgovora. Mreža pruža mogućnost razmjene informacija u 17 različitih sektora poslovanja. Hrvatski poduzetnici moći će nastaviti koristiti ovu mrežu, ali će dobiti i mogućnost korištenja Your Europe Bussiness Portal. Velika prednost portala sastoji se u tome što nudi pomoć u stvarnim situacijama kada primjerice određeni poduzetnik iz jedne države članice širi svoje poslovanje u drugu državu članicu otvaranjem podružnice, odnosno prijenosom sjedišta svog poduzeća. Olakšavajući pristup informacijama za razne aspekte širenja poslovanja poduzetnika, na svim službenim jezicima EU, korištenje ovog portala može znatno olakšati pristup tržištima država članica EU. Mogućnost korištenja SOLVIT mreže i njenih centara u zemljama EU, ali i u Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu za hrvatske građane i poduzetnike značit će mogućnost rješavanja spornih pitanja vezanih za širenje poslovanja i priznavanje kvalifikacija te rješavanje ovih pitanja, ako do njih uopće i dođe, u i izvan sudskim postupcima na brži i efikasniji način.
Koliko je u EU važan poduzetnički sektor govori i podatak da 99,8% svih tvrtki u Uniji ulazi u skupinu malih i srednjih poduzeća. Samo u periodu od 2002. do 2008. godine u EU su mala i srednja poduzeća generirala 9,4 milijuna novih radnih mjesta.
Ako i vi želite poći u ovom smjeru i osnovati tvrtku u EU to ćete moći u potpunosti uraditi on-line. Pri tom biste na primjer trebali znati da je za osnivanje tvrtki u pojedinim zemljama EU potrebno proći procedure koje traju i koštaju različito. Španjolska je, tako, negativan primjer zemlje koja ima prosječno vrijeme od17,5 dana za osnivanje tvrtke, dok u Nizozemskoj, Danskoj ili Estoniji to možete uraditi za 2 dana. Italija je s druge strane uvela vrlo jednostavnu proceduru koja traje samo 1 dan, ali i košta 2.573 €. Što se tiče poreza, zemlje članice Europske unije imaju puno slobodu kreirati vlastite direktne poreze, ali pri tome se moraju pridržavati načela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i načela nediskriminacije. Postoje tri direktive koje se odnose na oporezivanje tvrtki. Tako se npr. direktivi firme majke ne oporezuju dvostruko. Zatim EU direktiva spajanja kamata i autorskih naknada, kojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja imaju prebivališta u različitim zemljama EU, tako da ih se oslobađa od oporezivanja u državi izvora. Treća se direktiva odnosi na Zajedničku Konsolidiranu Korporativnu poreznu osnovicu iz ožujka 2011. koja za cilj ima prevladavanje prepreka koje otežavaju porezno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.
Koliko je važno biti spreman za ulazak na EU tržište govori i podatak da će ulaskom u EU potencijalni broj potrošača hrvatskih proizvoda biti 500 milijuna! Ali, da bismo bili konkurentni na tom velikom tržištu potrebno je da i dalje razvijamo i restrukturiramo svoju proizvodnu industriju, razvijamo suradnju sa znanstvenim i istraživačkim sektorom, nastojeći rezultate njihova rada primijeniti za unapređenje proizvodnje. Nužna su daljnja ulaganja, kako u nove tehnologije i inovativna rješenja, tako i u obrazovanje i promidžbu, te prepoznatljiv plasman hrvatskih proizvoda na jedinstvenom tržištu EU. Jačanje klastera svakako je potrebno za međusobno povezivanje i iskorištavanje udruženih resursa znanja, tehnologije i sredstava združenih pod zajedničkim ciljevima i brzim protokom informacija.
A gdje smo mi u svemu tome mogu ilustrirati podaci Svjetske banke za 2011. godinu: po indikatoru lakoće poslovanja Hrvatska se nalazi na 79. mjestu i zaostaje za svim zemljama EU, osim Italije i Grčke. Posebno loše stojimo i po pitanju zaštite ulagača gdje smo na 131. mjestu, dok je iza nas samo Grčka, i po pitanju građevinskih dozvola gdje smo na 142. mjestu, dok je iza nas samo Poljska. Ipak, daleko smo najgori od svih članica EU po pitanju prekogranične trgovine, gdje držimo 99. mjesto. Prema većini indikatora, čak su i Bugarska i Rumunjska, koje često uspoređujemo s Hrvatskom i pitamo se kako su one ušle u EU prije nas, bolje od Hrvatske. U većini slučajeva, iza Hrvatske nalazi se samo Grčka.
FONDOVI EU: Već u prvih 6 mjeseci članstva, odnosno u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine, imati ćemo na raspolaganju 449 milijuna eura iz strukturnih fondova. Koliko ćemo u konačnici sredstava iskoristiti, ovisit će o našoj sposobnosti planiranja i pripreme kvalitetnih projekata.
REGIONALIZAM: Hrvatsku, sukladno zahtjevu EUROSTAT-a, u statističkom smislu čine 3 NUTS 2 regije koje čine:
- Sjeverozapadna Hrvatska koja obuhvaća Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Međimurska županiju te Grad Zagreb;
- Panonska Hrvatska koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju;
- Jadranska Hrvatska koja obuhvaća Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Hrvatski Nacionalni strateški referentni okvir je glavni strateški dokument i referentna točka za korištenje budućih strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Sadrži problemske analize temeljem kojih su definirani prioriteti u koje će se ulagati financijska sredstva iz budućih strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Osnova je za izradu Operativnih programa, odnosno provedbenih dokumenata koji čine osnovu za definiranje konkretnih projekata te sadrže detaljan opis prioriteta koji se nastoji postići financiranjem iz strukturnih fondova odnosno Kohezijskog fonda. U strateškom smislu hrvatski su prioriteti razvoj gospodarstva i poticanje zapošljavanja te investicije u sektore zaštite okoliša i prometa, poduzetništva, obrazovanja, socijalne uključenosti, energetike te istraživanja i tehnološkog razvoja.
RURALNI RAZVOJ: Možda će Vam ova definicija zvučati čudno, ali u ruralni razvoj se najkraće rečeno ubrajaju nepoljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednim područjima. Da li znate da se 91,6% površine Hrvatske računa kao ruralno područje, dok je samo 8,4% klasificirano kao urbano. 47,6% stanovnika naše zemlje živi u ruralnim područjima, dok je 64% ruralnog stanovništva gospodarski aktivno. Potpora ruralnom razvoju financira se najvećim dijelom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i odnosi se na sufinanciranje približno 40 mjera ruralnog razvoja koje su podijeljene na tri tematske i jednu horizontalnu prioritetnu os: (i) unapređenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva; (ii) potporu upravljanju zemljištem i okolišem; (iii) poboljšanje kvalitete života i potpora diversifikaciji gospodarskih aktivnosti; te (iv) instrument širenja tzv. LEADER pristupa i potpora partnerstvima kroz lokalne akcijske grupe (LAG).
Nakon ulaska u EU Hrvatska će morati odustati od postojećih poticaja poljoprivrednicima, te će oni biti zamijenjeni poticajima iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Od ulaska u EU Hrvatskoj će biti dostupno 10,8 milijuna eura godišnje za programe u vinogradarstvu, te 9,6 milijuna za razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Godišnje će na raspolaganju biti i 22 milijuna eura za mjere tržišno-cjenovne politike, no korištenje ovih sredstava ovisi o stanju na tržištu. U komponenti ruralnog razvoja kao drugom stupu Zajedničke poljoprivredne politike Hrvatskoj je iz proračuna ZPP-a namijenjeno 333 milijuna eura godišnje čime će doći do značajnog povećanja sredstava za ruralni razvoj. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedno je od najvažnijih područja kojim se bavi EU, a cilj joj je osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potrošače, te primjereni dohodak poljoprivrednicima, kao i očuvati ruralno nasljeđe.
Ako ste poljoprivrednik i želite svoje prehrambene proizvode plasirati u EU morat ćete posebnu pažnju posvetiti SIGURNOSTI HRANE jer su počevši od 01. siječnja 2006. godine uvedeni visoki standardi sigurne hrane, u prvom redu HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points – Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke) na tržištima EU i Svjetske trgovinske organizacije, a tvrtke koje ne budu posjedovale certifikate o poslovanju u skladu sa ovim standardima neće biti u mogućnosti svoju robu plasirati na spomenuta tržišta. Sigurnost hrane odnosi se na cijeli ciklus proizvodnje hrane i obuhvaća cijeli prehrambeni lanac.
RIBARSTVO: Ako ponekad ribarite za svoje potrebe znajte da od 1. siječnja 2015., dakle godinu i pol dana nakon ulaska Hrvatske u EU u negospodarskom ribolovu (ribolovu samo za vlastite potrebe) neće biti dozvoljeno korištenje mreža stajaćica. Druga stvar koju biste vjerojatno htjeli znati je da u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske nitko osim hrvatskih ribara neće moći ribariti, a treća stvar koju biste vjerojatno isto tako htjeli znati je da u Mediteranu, uključujući i Jadransko more, još uvijek ne postoje kvote za ulov ribe za razliku od sjevernih mora.
Kao i u svim ostalim oblastima tako i u ribarstvu EU ima svoju zajedničku ribarstvenu politiku koju čini skup uredbi, izravno primjenjivih propisa koje države članice moraju primijeniti na svoja plovila i ribare, a koja određuje sve segmente ove politike – od upravljanja živim resursima mora, preko inspekcije i kontrole, do tržišta i financiranja. Najvažniji propisi odnose se na upravljanje resursima. Sadašnja temeljna Uredba prestaje formalno vrijediti 31. prosinca 2012. godine, a nova uredba sadrži iste odredbe kojima se štite teritorijalne vode država članica. Drugim riječima – teritorijalne vode i dalje su „rezervirane“ za obalne države, baš kako je to slučaj i danas. Za razliku od sjevernih mora, na Sredozemlju vrijedi ponešto drugačiji princip. Ribolov se tu uređuje nizom tehničkih propisa – koje su minimalne ulovne veličine, koliko može biti veliko „oko“ na mreži, na kojoj se dubini i udaljenosti smije koristiti neki alat, smije li dodirivati dno ako na njemu žive livade morskih trava koje su posebno osjetljivo stanište i tako dalje. Upravo će ova uredba – zajedno s novom temeljnom uredbom, kada se ona jednog dana usvoji, imati najveći značaj za ribolov u Hrvatskoj. U Mediteranu ne postoji sustav ulovnih kvota kao što je to slučaj u zemljama sjeverne Europe.
Europski fond za ribarstvo omogućava sufinanciranje niza različitih projekata i investicija u ribarstvu u okviru Zajedničke ribarstvene politike EU. Osnovni preduvjet bilo kakvom financiranju iz fonda su strateške smjernice i operativni dokumenti koje mora odobriti Europska Komisija. To su, prema današnjim okvirima, Nacionalni strateški plan za ribarstvo i Operativni program za provedbu fonda. Ova dva dokumenta moraju sadržavati opis sektora, ciljeve koje Hrvatska želi postići, mjere koje misli poduzeti te sredstva koja planira (i može) utrošiti po pojedinoj mjeri. Europa je za 2013. godinu za Hrvatsku u sektoru ribarstva namijenila 8,7 milijuna eura. Ovo su samo EU sredstva, i to samo za pola godine, jer ih dobivamo tek nakon što postanemo članica! Na ova sredstva Republika Hrvatska dodaje nacionalno sufinanciranje. Koliko - ovisit će o sredstvima raspoloživim u državnom proračunu. U svakom slučaju, Hrvatska mora sudjelovati u ukupnom iznosu s barem 25%, a može najviše 80%.
Ulaskom u EU Hrvatska će svojim ulovom, preradom i uzgojem, ako ostane u sadašnjim okvirima, činiti tek 1% EU proizvodnje. A kad je BRODOGRADNJA u pitanju prednost ulaska Republike Hrvatske u EU bit će dostupnost europskih fondova, pogotovo regionalnih (vezano uz Kohezijsku politiku EU), pri čemu se posebna pozornost valja posvetiti poticajima vezanim uz promicanje inovacije, kroz što je moguće povući znatan dio sredstava (prvenstveno iz razloga što "research and development" nije strogo definiran, te je moguće prijaviti čitav niz različitih projekata u svrhu dobivanja regionalnih poticaja).
I na kraju ono što je možda i najvažnija politika EU jer je nadnacionalna i tiče se sviju, a to je ZAŠTITA OKOLIŠA: Koliko Unije pažnje posvećuje zaštiti okoliša govori i činjenica da politika zaštite okoliša unutar EU obuhvaća približno 300 različitih pravnih propisa i normi koji se odnose na gospodarenje otpadom, onečišćenje zraka, zaštitu i upravljanje vodama, zaštitu prirode i biološke raznolikosti, zaštitu tla, onečišćenje bukom, kemikalije i klimatske promjene.
Ulaskom u EU Hrvatska će do početka 2015. provesti registraciju opasnih kemikalija radi sigurnijeg gospodarenja istim, do kraja 2015. ograničiti emisije hlapljivih organskih spojeva, do kraja 2017. prilagoditi industrijska postrojenja za sprečavanje i nadzor onečišćenja te smanjiti emisije onečišćujućih tvari u zraku, do kraja 2018. morati izgraditi centar za gospodarenje otpadom i poboljšati kvalitetu vode za piće prema mikrobiološkim parametrima i EU standardima, do 2020. smanjiti udio biorazgradivog komunalnog otpada na 35%ukupne količine, do kraja 2023. urediti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Još više o svemu gore navedenom naći ćete u člancima objavljenim na stranicama EUčionice. Čitajte nas i dalje na www.vecernji.hr/eucionica!
