Rasna diskriminacija

Sveučilište Teksas odbilo je upisati Abigail jer je bjelkinja

'CAMBRIDGE, MA - JUNE 4: Harvard University students attend commencement ceremonies June 4, 2009 in Harvard Yard in Cambridge, Massachusetts. Founded in 1636, this year marks the 358th year of graduat
'DARREN MCCOLLESTER'
23.02.2012.
u 21:00

Ficher tvrdi da su joj ocjene bile bolje od ocjena drugih manjinskih studenata

Oni koji su u Americi vjerovali da je dolaskom Afroamerikanca u Bijelu kuću zauvijek završeno poglavlje rasne nejednakosti i različitih prava za bijelce i crnce, prerano su slavili jer je i tijekom vladavine Baracka Obame bilo brojnih primjera koji podsjećaju na davno doba. Najnoviji slučaj bijele studentice Abigail Ficher koja se žalila Vrhovnom sudu na politiku upisa na Sveučilištu Teksas u Austinu koje potiče rasnu raznolikost studenata skrenuo je pozornost medija i javnosti.

Loša politika upisa

Sud je prihvatio saslušati žalbu i tako nakon devet godina, kad se zadnji put raspravljalo o toj temi, stavio na dnevni red osjetljivo društveno pitanje.

Studentici Ficher odbijen je upis na Sveučilište Teksas 2008. godine, iako je po ocjenama bila daleko bolja od brojnih manjinskih studenata. Nije primljena zbog posebnog sustava bodovanja u kojem je rasa jedan od uvjeta upisa kako bi se postigla veća rasna raznolikost studentske populacije. Sveučilište Teksas odobrava upis najboljim studentima, onima koji su bili među deset posto najboljih učenika u državnim gimnazijama, ali Ficher nije bila kvalificirana po tom kriteriju te je uključena u skupinu kojoj je rasa jedan od uvjeta upisa, uz rezultate prijamnog testa te rada za opće dobro i raznih drugih izvanškolskih aktivnosti.

Ficher u tužbi tvrdi da su joj ocjene bile značajno bolje od ocjena brojnih drugih manjinskih studenata, ali je izgubila mogućnost studiranja u Austinu jer su prednost imali pripadnici drugih rasnih skupina.

Američkom Vrhovnom sudu žalila se na politiku upisa na sveučilišta tvrdeći da je diskriminirana samo zbog pripadnosti jednoj rasi čime se krše njena ustavna i građanska prava.

Vrhovni sud pozvan je da još jednom razmotri svoju presudu iz 2003. kad je potvrdio da zahtjev za različitom studentskom populacijom opravdava rasu kao jedan od čimbenika koji omogućuje manjinama da se upišu na javna sveučilišta i koledže.

Brojni poznati intelektualci iz afroameričke i hispanske populacije bili su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća primljeni na fakultete na temelju pripadnosti manjinskim skupinama te su primali i nepovratne kredite za obrazovanje. Cilj je bio izjednačiti intelektualnu razinu američkog društva u kojem su uglavnom bijelci odlazili na visokoškolsko obrazovanje.

Rasne teme i u kampanji

Unatoč odličnim srednjoškolskim ocjenama na prestižno sveučilište Prinston u manjinskoj kvoti primljena je i Michelle Obama, supruga američkog predsjednika koji je također zahvaljujući afroameričkom podrijetlu primljen na Harvard gdje je završio pravo. Najavljeno je da će Vrhovni sud argumente studentice Ficher i Sveučilišta Teksas saslušati u listopadu ove godine, a pravni eksperti tvrde kako će to biti jedan od najznačajnijih slučajeva u ovoj i idućoj godini. Odvjetnik Bert Rein, koji zastupa studenticu Ficher u žalbi navodi da su u njenom slučaju ustavna pitanja od presudne važnosti, a s takvom se ocjenom slažu i u upravi sveučilišta. Federalni sudac i žalbeni sud potvrdili su politiku upisa koju je Sveučilište Teksas usvojilo prije sedam godina. Ficher nije gubila vrijeme isključivo na sudski proces pa će uskoro diplomirati na Louisiana State University, a Sveučilište Texas poručuje da očito nije izgubila pravo na studij pa zaključuju da je njena žalba neosnovana.

Sudeći prema prvim reakcijama sudaca Vrhovnog suda, koji bi odluku mogli donijeti prije predsjedničkih izbora, rasne teme bit će prisutne i u predizbornoj kampanji u Americi.

Ključne riječi

Komentara 4

OB
-obrisani-
21:22 23.02.2012.

Studentici Ficher odbijen je upis na Sveučilište Teksas 2008. godine, iako je po ocjenama bila daleko bolja od brojnih manjinskih studenata. Nije primljena zbog posebnog sustava bodovanja u kojem je rasa jedan od uvjeta upisa kako bi se postigla veća rasna raznolikost studentske populacije. >>>>> Americki Zidovi su taj problem rijesili njihovim privatnim sveucilistima..... Imaju para....... A sto se tice drugih ,neka se snalaze Studentski zajmovi u USA dosizu $1 trilijun( ako zapocnete trositi $1 svake sekunde uzet ce vam 31,000 godina da potrosite trilijun ( am.term.) Oko 2/3 americkih studenata je zaduzeno ( ZNAseCIJI sinovi nisu) Trenutno je u modi prostituiranje za troskove studija....seks za novcanu pomoc...... sad tisuce studenata imaju Sugar Daddy ili Sugar Mommy

OB
-obrisani-
23:12 23.02.2012.

The South will raise again.

EV
ebes vl i njegove admine
14:16 24.02.2012.

zivio rasisticki KKKland or yankland alias USA! tako to ide, malo crni, malo bijeli, malo zuti, malo crveni, pa malo hispanci, sve dok svi tamo preko bare ne odlete u vrazju m. ali glavno da \'europlajni\' imaju smedje jezike, prvoklasni lizaci!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije