Nakon dugih priprema, konzultacija i usuglašavanja na raznim razinama, Vlada je jučer uspjela finiširati tri politički osjetljiva zakona i poslati ih na prvo čitanje u Sabor. Riječ je o zakonima o privatizaciji Ine i HEP-a, strateški važnih državnih poduzeća, te o Zakonu o sigurnosnim službama, koji bi u kaotičnu obavještajnu zajednicu trebao uvesti red.
U privatizaciji Ine država namjerava potražiti strateškog partnera, koji bi dobio 25 posto plus jednu dionicu, što bi mu osiguravala veća upravljačka prava. Sedam posto dionica namijenjeno je braniteljima, i to bez naplate. Također sedam posto mogli bi pod posebnim uvjetima otkupiti zaposlenici Ine. Najmanje 15 posto dionica bit će prodano putem javne ponude hrvatskim državljanima, domaćim pravnim i stranim ulagateljima. Prijedlog zakona o privatizaciji Ine regulira i upravljačka prava države, sve do potpune privatizacije.
Ina na burzi
- Ina treba ulagače - rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić i dodao: - Ina mora biti spremna na veću konkurenciju, ali i na osvajanje okolnih tržišta.
Vlada želi da to poduzeće u budućnosti kotira na burzi, te da postane igrač u regiji srednje Europe, možda i povezivanjem s drugim naftnim tvrtkama.
Zakonom o privatizaciji HEP-a predviđen je sličan model privatizacije, ali s tom razlikom što se za HEP ne bi tražilo strateškog partnera. Dionice HEP-a ići će u prodaju na domaćem i vanjskom tržištu. Sedam posto dionica ide bez naknade hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Do sedam posto dionica namijenjeno je zaposlenicima, prodajom pod posebnim okolnostima. Plan je putem javne ponude prodati najmanje 15 posto dionica. Prodaja preostalog dijela dionica ovisit će o tržišnim prilikama. Djelatnost prijenosa i distribucije električne energije bit će izuzeta od privatizacije.
Nove tajne službe
Tajno praćenje, prisluškivanje, otvaranje pošte i slične mjere kojima se ograničavaju ljudska prava, sigurnosnim će službama biti dopuštene samo uz pismeni nalog suca Vrhovnog suda. Tako, naime, stoji u Prijedlogu zakona o sigurnosnim službama, koji je Vlada jučer utvrdila. Kad taj zakon stupi na snagu, ugasit će se postojeće tajne službe, a zamijenit će ih nove: Obavještajna agencija, Protuobavještajna agencija i Vojnosigurnosna agencija. Iznad tih dviju civilnih i jedne vojne sigurnosne službe, nije predviđena nikakva krovna "nadslužba", nego bi se tajne službe nadzirale s tri razine: unutarnjom kontrolom, kontrolom koju u svojoj nadležnosti ima Sabor i putem Vijeća za nacionalnu sigurnost. U tom će vijeću biti predsjednik države, šef Vlade, nadležni ministri i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. Operativne poslove s tim u vezi obavljao bi Savjet za nacionalnu sigurnost kojem bi na čelu bio član Vlade zadužen za unutarnju i vanjsku politiku.
U prvoj je verziji zakona bilo predviđeno da Savjet vodi potpredsjednik Vlade, pa tek treba vidjeti ide li ta promjena za uvođenjem novog ministarskog mjesta ili samo prema nekom budućem ustroju Vlade, u kojem neće biti potpredsjednika. Kako je napomenuto jučer na sjednici, član Vlade koji bude vodio Savjet neće biti ni ministar obrane ni ministar policije, nego treća osoba.
Vlada je odlučila osnovati zdravstvenu ustanovu pod nazivom Hrvatski zavod za prevenciju ovisnosti, kao i Ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga koji će biti stručna služba Vlade.
Cijela se Vlada jučer pridružila čestitki Janici Kostelić. Premijer je rekao da bi bilo dobro da svi u Hrvatskoj preuzmu Janičinu poruku koja glasi: Ako želiš uspjeh, uporno radi i gledaj naprijed!
Deana Knežević
