Hrvatska od nove školske 2019./2020. godine neće školovati nijednog montera strojeva i konstrukcija, podopolagače, postolare ni pomoćne obućare, tehničare za elektroenergetiku, rukovoditelje prehrambenih strojeva ni obrađivače lima.
Nećemo školovati nijednog parketara, kemijskog čistača, brodograditelja, a u zaborav odlaze i turistička, zdravstvena i ekonomska gimnazija te gimnazija održiva razvoja.
Za ta zanimanja i smjerove nije zainteresiran nijedan učenik koji se u ovoj generaciji, na ljetnom upisnom roku, upisivao u srednje strukovne škole.
Ipak, ovo je generacija koja je bila spremna, za razliku od prošlogodišnje, više birati deficitarna zanimanja, i to iz jednostavnog razloga. U ovoj upisnoj godini Hrvatska ima 1349 srednjoškolaca više nego lani, kada su u prve razrede srednjih škola krenula 37.993 učenika.
39 tisuća kuna stipendije
Bez obzira na ovogodišnji veći broj srednjoškolaca koji upisuju prve razrede strukovnih škola, od jeseni ćemo školovati manje tehničara cestovnog prometa, strojarskih, tehničara geodezije, meteoroloških tehničara, ali i manje primalja, pomorskih nautičara, modnih stilista – za ta zanimanja među mlađom generacijom ne vlada velik interes.
Šteta, jer su upravo primalje na listi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražena zanimanja koja omogućuju da se iz srednjoškolskog sustava brzo prijeđe na tržište rada.
Nasuprot zanimanjima za koja u ovogodišnjoj generaciji učenika zbog nezainteresiranosti nećemo školovati, od nadolazeće školske godine, za razliku od prethodne, pravi je hit među strukovnjacima smjer tehničara videoigara. Otvoren je isključivo i samo u Tehničkoj školi Sisak i prvi put ove godine ponuđen na upis srednjoškolcima. U prvoj generaciji upisana su samo 23 učenika iako se za jedno mjesto borilo čak njih osmero.
Za razliku od prošle godine, ove je godine među srednjoškolcima njih šestero u cijeloj Hrvatskoj koji su se odlučili školovati za zlatare, smjer za koji lani nitko nije bio zainteresiran. Interesa lani među srednjoškolcima nije bilo ni za mljekare – za taj se smjer ipak ove godine odlučilo dvoje učenika.
Prošle smo godine, među ostalim, upisali tek dvoje tapetara, a ove se godine osmero srednjoškolaca odlučilo za taj smjer.
Ovogodišnji srednjoškolci više nego prošlogodišnji žele se školovati za autolakirere, a taj je smjer ove godine odabralo 70 učenika. To je u odnosu na lani jedan cijeli razred više.
Veći je interes među ovogodišnjim upisnicima i za mesare, tokare i zidare koji su u skupini deficitarnih zanimanja i za koje mnoge županije i gradovi poput Grada Zagreba nude i stipendije – u prosjeku 39 tisuća kuna za sve tri godine školovanja.
Tako će Hrvatska nakon manjka mesara na tržištu u ovoj generaciji školovati 44 mesara više nego lani, njih ukupno 107, i tek tri zidara više nego prethodne godine. Usporedi li se tržište rada, upravo su zidari, prema HZZ-u, na listi najtraženijih zanimanja, i to od Slavonije do Jadrana, zajedno s konobarima, prodavačima, zavarivačima, bravarima, kuharima, i medicinskim sestrama.
Iako se srednjoškolci posljednje tri godine više opredjeljuju za strukovne škole, shvaćajući važnost praćenja potreba tržišta rada, Hrvatska još nije provela reformu strukovnih škola. Naime, strukovnjacima prije svega treba kvalitetan, i to isključivo dualni oblik obrazovanja te sustav koji je u skladu s redovitim objavama HZZ-a. Stoga je neophodno da uvođenjem dualnog oblika obrazovanja u osnovne škole Ministarstvo obrazovanja doista preuzme austrijski i njemački model školovanja koji, među ostalim, podrazumijeva obvezu odlaska učenika na profesionalnu orijentaciju prije odabira strukovne škole. Dapače, obveza podrazumijeva i aktivnu suradnju roditelja i svakako olakšava izbor srednje škole.
Promatramo li po srednjim strukovnim školama, osnovnoškolci s najvišim prosjekom koji su se odlučili za srednje strukovne škole uglavnom su birali zdravstvene smjerove.
Najveći skok bilježe prodavači
Tako je prosječnih 78,8 bodova, što je ekvivalent bodova potrebnih za upis brojnih hvaljenih zagrebačkih i splitskih gimnazija, bilo potrebno učenicima koji su se odlučili školovati za farmaceutskog tehničara na Zdravstvenom učilištu Zagreb. Gotovo identičan bodovni prag bio je potreban za učenike koji su isti smjer upisivali u Medicinskoj školi u Varaždinu i Medicinskoj školi u Osijeku.
Osim za farmaceuta, interes ovogodišnjih srednjoškolaca povećan je i za dentalnog tehničara koji su mogli upisati samo osnovnoškolci s odličnim uspjehom te za ekološkog tehničara i elektrotehničara. Upravo za taj potonji smjer bila je najpopularnija Tehnička škola Karlovac u koju su se mogli upisati učenici s u osnovnoj školi prikupljenih visokih 75,06 bodova.
Na stranu bodovi, kad je riječ o ovogodišnjoj generaciji učenika koja je birala strukovne škole, pri odlučivanju je prevagnulo u korist zanimanja koja će im osigurati brzu zapošljivost – Hrvatska za razliku od prethodne godine školuje više tesara, čak 27 veterinarskih tehničara više, 47 nutricionista više nego lani.
Ovogodišnja generacija podiže prag i stolarima – usporedimo li s godinom prije, na ovom upisnom roku dobili smo 47 stolara više nego lani, što znači da ćemo ih ove godine školovati ukupno 127. Ipak, u odnosu na godinu prije, a prema popisu na tržištu rada potrebnih zanimanja, najveći skok bilježe prodavači. U cijeloj Hrvatskoj u ovoj generaciji školovat ćemo 722 prodavača, što je 134 učenika više koji su odabrali taj smjer nego lani.
