Zewa je iščezla s polica nekih trgovaca, posebice kad je u pitanju pakiranje od 10 troslojnih rola toaletnog papira, kojemu je, kao i drugim brendovima identičnog formata Vlada ograničila maksimalnu cijenu na najviše 2,99 eura, a slično je, primjerice, i s Barillinim špagetima, dok se nešto tanji špagetini i dalje prodaju za duplo višu cijenu... No, kako bilo, s umjetnim nestašicama nekih proizvoda i sve više trgovačkih robnih marki na policama - koje od zaključavanja cijena 30 grupa osnovnih proizvoda kod većih lanaca sve agresivnije zamjenjuju i neke poznate proizvođačke brendove - usporavanje inflacije na 6,7% u rujnu, što je najniža stopa od veljače lanjske godine, preslikava se i prehrambene proizvode.
Hrana i bezalkoholna pića prema drugoj procjeni indeksa potrošačkih cijena DZS-a skuplji su 10,4% na godišnjoj razni, no u odnosu na mjesec ranije jeftiniji za 0,7%. Štruca bijelog kruha, primjerice, za 12% skuplja je na godišnjoj razini, polubijelog kruha za 11%, a iako je i većina cijena drugih artikala i dalje viša u odnosu na zadnji dan lanjske godine kojega je Vlada odlučila uzeti kao referentni datum za obračun s neopravdanim poskupljenjima – u rujnu u odnosu na mjesec ranije, prema statistici DZS-a, pojeftinila je, primjerice, junetina s kostima (1 kg) za 22 centa, posebna salama (1 kg) za 20, svinjski but bez kosti (1 kg), litra suncokretovog ulja i svježeg mlijeka za 2 centa, 10 jaja za 17 centa, maslac (250 g) za 8, jogurt (čašica) za 7 centa..., dok se sa slaninom, paštetama, jabukama, bananama, rajčicama, paprikama, tikvicama... nadoknađuje prvotna negativna razlika na računu. Osjetno jeftiniji je tek voćni sirup - za 59 centi, čak i na godišnjoj razini. Kilogram polutvrdog sira na godišnjoj je razini pak jeftiniji i 1,23 eura, dok džemove, napolitanke, čipseve, konzervirane krastavce, brokulu, crveni luk, slatko zelje, kelj... na godišnjoj razini plaćamo i za nekoliko desetaka centi, pa i euro više. Ipak, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje u aplikaciji Kretanje cijena svakih 15 dana ažurira podatke o cijenama kod prvih 10 trgovaca u Hrvatskoj, zaključuju kako u proteklom razdoblju nije bilo neopravdanih poskupljenja.
VEZANI ČLANCI:
- Nakon posljednjeg ažuriranja cijena od 15. listopada potrošačka košarica trgovca Konzum plus s 365 artikala iznosi 923,36 eura i jeftinija je za 5,78%. Tommyjeva s 365 artikla iznosi 910,84 eura i jeftinija je za 8,92%, a KTC-ova s 349 artikla, koja iznosi 917,67 eura, za 4,66% u odnosu na cijene od 31. prosinca 2022. - kažu iz Ministarstva gospodarstva.
Najveće pojeftinjenje (40-60%) kod sva tri trgovca zabilježeno je, tvrde, kod špageta (500 g Barilla, Zlato polje i Žito), toaletnog papira 3-slojnog Zewa i Violeta, deterdženta za rublje (1,17 kg Persil), riže (1 kg Zlato polje i Scotti), sira Goude (3 kg President), što su uglavnom proizvodi među onih 30 kojima je Vlada od sredine rujna ograničila maksimalne cijene.
A dok se s padom inflacije zaziva dalji pad cijena – i ne samo hrane i pića - neki manji pekari ovih su dana najavili poskupljenje kruha, dok veći poput Dubravice poručuju kako nemaju takvih namjera.
- Pekara Dubravica za sada nema plan poskupiti svoje proizvode. Zadnje poskupljenje bilo je u prosincu 2023. godine, a pojeftinjenja u međuvremenu nije bilo - rekla nam je koordinatorica prodaje Maja Raca.
Tijekom Večernjakova obilaska pekarnica Mlinara, Pan-Peka i Dubravice u Zagrebu te usporedbe cijena nekih najprodavanijih kruhova i peciva s računima s početka ovoga te prošlog mjeseca, ispada da su cijene i dalje nepromijenjene.
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice koja okuplja najveće igrače iz hrvatske mlinsko-pekarske industrije, kaže kako su troškovi pekarske industrije, kad je riječ o ulaznoj sirovini, danas niži, jedino što su troškovi energenata neizvjesni i ovise o daljem razvoju geopolitičke situacije – zbog čega bi moglo doći do povećanja cijena svih vrsta proizvoda, a ne samo kruha i peciva. Članice Žitozajednice, objašnjava ona, zasad tako ne najavljuju niti razmatraju moguća poskupljenja.
VEZANI ČLANCI:
- Cijene žitarica, odnosno sirovina su se stabilizirale, čak su i niže nego u vrijeme žetve, što se nikad nije dogodilo. No prostora za neka velika pojeftinjenja cijena kruha i peciva u industriji ipak nema jer je profitabilnost u sektoru izuzetno niska. Razlika između prihoda od 5,9 milijardi kuna i rashoda od 5,8 milijardi nije velika. Prihodi su rasli zbog utjecaja visokih cijena inflacije, a rashodi su to pratili velikim troškovima. Dobit od 87 milijuna kuna tako čini svega 1,4-1,5% udjela u ukupnim prihodima, što je vrlo niska profitabilnost. Zbog toga pekari nemaju prostora ići u sniženja, a ne usude se ići ni u poskupljenja – objašnjava Barišić.
Prozivanja o "pompoznoj velikoj dobiti" od 219% u 2022. u odnosu na 2021. nemaju, tvrdi ona, uporišta jer je 2021. bila pandemijska godina, s rekordno niskom dobiti u sektoru. Ni turizma nije bilo, pa je dobit sektora iznosila svega 21 milijun kuna, a prije pandemije 167,6 milijuna kuna.
- Kad bi se usporedila lanjska godina s pretpandemijskom 2019., dobit je onda - tvrdi ona - upola manja. Ipak inflatorni pritisci koji su se u proteklom razdoblju odnosili i na velike troškove ambalaže, sirovine..., sad se smanjuju.
- Pekari sada moraju nadomiriti gubitke koje su imali u pandemijskom razdoblju. No neće poskupjeti. Sumnjam da će se sad itko polakomiti i poskupljivati. Konstantno svi paze na cijene i zbog trgovačkih lanaca koji su im velika konkurencija, jer uvoze smrznuti kruh i peciva koja samo dopeku. Zato se moraju uklopiti s cijenama koje sad imaju inače gube tržišnu utakmicu. Uvoz kruha i peciva u Hrvatsku prije ulaska u EU iznosio je 40 tisuća tona (2012.), a lani smo došli do 93 tisuće tona. Uvoz se u Hrvatsku udvostručio – kazala je Barišić.
VIDEO Ljudi pitaju za cijenu i odu: Zbog poskupljenja povrća odustaje se i od zimnica
Odavno ne kupujem vise bezobrazno skupe proizvode! Zamijenio sam ih jeftinijim robnim markama.