Krajem ovog mjeseca Hrvatska će Eurostatu prvi put u svojstvu države članice dostaviti podatke o proračunskom deficitu i dugu opće države, a u drugoj polovici listopada ti će podaci biti istovremeno javno objavljeni na stranicama Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Njihova se objava u zemlji očekuje s velikom pažnjom, a sudeći prema jučerašnjoj raspravi u Saboru, stranke se već spremaju za okršaj i prebacivanje odgovornosti za stanje u zemlji na druge.
Lošije nego sada
– Dotjerali ste Hrvatsku do 200 milijardi javnog duga. Vi ste to učinili, ljudi u HDZ-u – tvrdio je ministar financija Slavko Linić za saborskom govornicom. Njegova prethodnica, HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić replicirala mu je da će ove godine manjak u državnoj blagajni dosegnuti između 16 i 17 milijardi kuna nazivajući ga “povijesnim maksimumom”. Linić joj je uzvratio da su oni ostavili 15,5 milijardi kuna manjka.
Očekuju se podaci bitno lošiji od dosadašnjih, a analitičar Instituta za javne financije Anto Bajo i Hrvatske narodne banke Davor Galinec objasnili su u najnovijem newsletteru IJF-a da će za pogoršanje dijelom biti “kriva” i promjena u metodologiji praćenja. Hrvatska je dosad vodila javne financije prema metodologiji MMF-a, a nakon stupanja u EU preuzima ESA 95, koji pedantnije od MMF-a prati stanje u zemlji. Primjerice, u “sektor opće države” prema ESA 95 uvrštavaju se i tvrtke u vlasništvu države i gradova koje su ovisne o njihovoj pomoći, ali i proračuni svih 576 lokalnih jedinica, a ne samo 53 najveće. Bajo i Galinec navode da postoji velika mogućnost da u novi obuhvat uđu gubici i obveze Hrvatskih autocesta i Zagrebačkog holdinga jer ne podmiruju kreditne obaveze osigurane jamstvima.
Ako se aktivira jamstvo HAC-a ili se obveze Zagrebačkog holdinga saniraju transferima iz zagrebačkog proračuna, njihov će dug podebljati državni deficit. Budući hrvatski javni dug i visinu kamata po kojoj ćemo se zaduživati neće odrediti samo potezi Vlade na Markovu trgu nego i Bandićeve vratolomije u Holdingu ili poslovanje drugih državnih poduzeća. Neki domaći analitičari smatraju da bi javni dug Hrvatske prema metodologiji EU mogao biti veći od 70 posto BDP-a, a ne 53 posto kako proizlazi iz stare MMF-ove metodologije. Velika je razlika i kod proračunskog deficita pa ne čudi nervoza u političkim krugovima. Vlada poprilično kasni i s pripremom proračuna za 2014. pa je i Martina Dalić jučer predbacila Liniću što još nisu objavljene smjernice ekonomske politike s osnovnim parametrima, što ima veze i s promjenom u metodologiji izračuna.
Startne pozicije
Kako bilo, nakon što se 22. listopada objave podaci, Hrvatska će napokon znati koje su joj startne pozicije bile na ulasku u EU, a prema proceduri prekomjernog deficita, koja se primjenjuje za zemlje u nevolji (s dugom iznad 60 posto i deficitom iznad 3 posto) Vlada mora u roku šest mjeseci predstaviti plan postupne prilagodbe.
– Ako država članica potpadne pod proceduru prekomjernog deficita, usklađivanje traje minimalno tri godine – navode Bajo i Galinec u radu pod nazivom “Deset istina o proceduri za države s prekomjernim proračunskim deficitom”. Mađarskoj je, na primjer, trebalo devet godina da se izvuče iz tog postupka. Trenutačno se 16 država članica nalazi u proceduri, većina ih je ušla 2009., jedino su Estonija i Švedska bile pošteđene dodatnog monitoringa u proceduri prekomjernog deficita. Vlada bi ovih dana trebala pripremiti svoj drugi ovogodišnji rebalans proračuna koji će rezultirati značajnim povećanjem deficita u odnosu na početne planove. Dosad je poznato da su podbacile obje stavke jer su na početku godine precijenjeni prihodi i mogući rast BDP-a, a podcijenjeni troškovi.
>>Linić građanima: Ne pristajte na nove bankarske marže
