Na stranici Međunarodnog udruženja novinara (ICIJ) nalaze se (od ponedjeljka 9. svibnja u 20 sati) imena tvrtki (više od 200 tisuća) koje imaju sjedišta registrirana izvan matične države (offshore) kako bi plaćale manje poreze. Imena su „izvučena“ iz arhiva odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca iz Paname specijalizirane za stvaranje i upravljanje društvima u državama tzv. poreznim oazama.
Riječ je o najvećoj krađi takve vrste u povijesti. Ukradeno je 11,5 milijuna dokumenata teških 2,6 terabajta o društvima, zakladama, fondovima itd. s financijskim sjedištima u 21 državi zvanoj porezna oaza zbog toga što se u njima plaća minimalni ili nikakav porez. Tvrtke iz više od 200 država pobjegle su sa svojim računima u porezni raj i na taj način uskratile svoje sudjelovanje u financiranju općedruštvenih potreba u državama u kojim proizvode, trguju itd.
Što se želi tom objavom?
Prije par dana zviždač koji je prenio dokumente Panama Papers njemačkom listu Sueddeutsche Zeitungu uputio mu je i tekst u kojem objašnjava svoj potez. S potpisom John Doe (što znači Nepoznati) u članku münchenskom listu „kradljivac“ dokumenata kaže kako smatra da bi utemeljitelji odvjetničkog ureda Mossack Fonseca kao i njihovi klijenti trebali odgovarati za kaznena djela koja su počinili. John Doe također za sebe traži imunitet, ne želi završiti kao Edward Snowden, bivši informatičar u CIA-i, koji je nakon otkrivanja tajni morao pobjeći pred američkom pravdom.
Zviždač iznosi, u oko 1800 riječi, kako su se i mnogi mediji oglušili, odnosno nisu objavili dokumente Panama Papersa, ali najviše optužuje pravnu struku, koja ne služi demokratskim društvima, već raznim sustavima.
– Legitimni zviždači, koji otkrivaju neosporive delikte, trebaju uživati imunitet. Države ih ne smiju kažnjavati – drži John Doe i poziva Europsku komisiju, britanski parlament i sve nacije da štite one koji otkrivaju tuđa kaznena djela te naglašava kako nije nikada radio za neku vladu ili tajnu agenciju, za razliku od Snowdena.
Živimo u vrijeme interneta i mogućnosti neograničenog arhiviranja dokumenata izvan nacionalnih granica i neće proći mnogo vremena da se spoje razne točke, drži Nepoznati i najavljuje kako će, ako već nije počela, sljedeća revolucija biti digitalna.
Dosadašnje objavljivanje dokumenata Panama Papers imalo je već opipljivi učinak. Između 31. ožujka i 7. travnja društva sa sjedištima u poreznim oazama izgubila su između 222 i 230 milijardi dolara na burzama (prema istraživanju više sveučilišta).
Za vlasnike računa u državama poreznim oazama (pa i u državama u kojima takva djelovanja nisu kaznena djela) postoji moralna osuda, ali, kao što se vidi, i novčani gubitak, što ih možda najviše boli.
>> 'Saudijski kralj uplatio 50 milijuna dolara za kampanju Benjamina Netanyahua'
