INTERVJU: Slaven Dobrović
Tomašević je potpuno podbacio u gospodarenju otpadom
"Da sam na njegovu mjestu, u dvije godine mandata već bi bile sagrađene dvije sortirnice, a najmanje jedna kompostana zatvorena. Time bi Grad Zagreb materijalizirao kružno gospodarenje otpadom i bitno podigao stope i odvajanja i recikliranja", rekao je zastupnik Domovinskog pokreta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini
Komentara 7
DU
Koji je ovaj - ocito ga jako smeta kaj se Zagreb cisti i obnavlja. Za to treba strpljenja - ne moze se sve odmah rijesiti - to i djeca u vrticu dobro znaju.
MA
Tomašević je podbacio u svemu!
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Umjesto da korisni otpad – papir, staklo, metal, tkaninu, PVC, biootpad – odlažemo u zasebne kontejnere i tako značajno kompliciramo i poskupljujemo postupak jer se svaki od tih kontejnera zasebno odvozi na obradu, naša tehnologija omogućava da građani sav otpad odlažu u jednu kantu za otpad, kakvu posjeduje svaka obiteljska kuća, ili u jedan kontejner ili preskontejner ako se radi o većim zgradama ili industrijskim pogonima. Potrebno je jedino organski, odnosno biootpad, odvojiti u zasebnu vrećicu, koja se potom s ostalim komunalnim otpadom odlaže u jednu kantu. Kanta ili kontejner potom se transportiraju do tipske tvornice za preradu otpada gdje se prikupljeno smeće sortira, suši, odvajaju se korisni sastojci koji idu na recikliranje, a neupotrebljivi dio otpada melje se i balira te služi kao energent za industrijske pogone poput cementara. Osim obrade, MBO-T postrojenje balira odvojeni korisni otpad prema svjetskim standardima i od njega stvara sirovinu spremnu za prodaju na burzama otpada. A nakon odvajanja i obrade korisnog dijela otpada – a to je u prosjeku oko 45 do 50 posto ukupno prikupljenog komunalnog otpada – preostali neupotrebljivi dio otpada melje se i kompaktira te služi kao gorivo u industrijskim i energetskim pogonima, a građevinski otpad također se melje i ponovno upotrebljava pri građevinskim radovima. Ništa se ne baca i svaki komad prikupljenog otpada ponovo će se upotrijebiti.