Europska komisija je u svibnju 2022. godine predstavila zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice odnosno europskog prostora za zdravstvene podatke, kojim se nastoji osigurati bolja integracija i razmjena zdravstvenih podataka unutar Unije, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi i poticanja inovacija u zdravstvu. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za zdravstvo (SANT) doc. dr. sc. Tomislav Sokol imenovan je izvjestiteljem Europskog parlamenta za ovaj važni zakonodavni akt u nadležnom odboru.
„Europski građani učestalo prelaze nacionalne granice radi posla, studija ili putovanja. Da bi se olakšala razmjena zdravstvenih podataka, cilj je da građani mogu pristupiti svojim zdravstvenim podacima u digitalnom formatu koji je prepoznat i prihvaćen u cijeloj Uniji. EU digitalna zdravstvena putovnica stoga predstavlja revolucionarni pothvat kojim sve naše zdravstvene podatke u EU stavljamo u digitalni prostor u kojem će građani jednostavno i besplatno pristupiti vlastitom zdravstvenom kartonu u elektroničkom obliku putem mobitela ili računala, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti. Istovremeno će biti primijenjena najviša razina zaštite osobnih podataka te će biti poštovani sigurnosni protokoli najviših razina u tom smislu. Primjerice, trenutno imamo slučaj u pojedinim državama u EU da kada građani odlaze na pregled ili medicinski zahvat u neki drugi grad u svojoj državi, medicinsko osoblje nema pristup potpunom zdravstvenom kartonu, odnosno nema uvid u povijest bolesti ili ne zna ukoliko je osoba alergična na pojedine lijekove. Digitalizacijom zdravstvenih podataka to se mijenja, ali i dodatno proširuje na druge države članice EU, u koje primjerice građani putuju radi posla ili studija, gdje će medicinsko osoblje imati uvid u zdravstveni karton na svom matičnom jeziku. Na taj način, EU digitalna zdravstvena putovnica donijet će hrvatskim građanima kvalitetnije i brže liječenje, ali će i ujedno olakšati liječenje u inozemstvu i povećati pristup jednakoj zdravstvenoj zaštiti u svim državama članicama EU.“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
„Osvrnuo bih se i na višestruke koristi koje će razmjena zdravstvenih podataka donijeti Europskoj uniji, naročito u području istraživanja, inovacija, oblikovanja politika te regulatornih aktivnosti u kontekstu sekundarne uporabe. Istraživači, inovatori i industrija, zajedno s kreatorima politika, suočavaju se trenutno s velikim preprekama u pristupu podacima koji su im potrebni za razvoj novih proizvoda, donošenje odluka ili dugoročno praćenje nuspojava lijekova. U tom kontekstu, EU zaostaje za drugim globalnim akterima poput SAD-a ili Kine. Donošenjem ovog europskog zakona, zamišljeno je stvoriti okvir koji će omogućiti da Europa smanji ovisnost o trećim državama za proizvodnju lijekova te ponovno postane konkurenta u tom području. Primjerice, zakonodavnim prijedlogom predviđeno je da se pod strogim uvjetima istraživačima omogući pristup velikim količinama kvalitetnih zdravstvenih podataka da bi što bolje razumjeli razne bolesti. To je ključno za razvoj novih načina liječenja i medicinskih proizvoda kojima se spašavaju životi te za omogućavanje boljeg pristupa zdravstvenoj skrbi svim građanima. Istodobno, tijela koja omogućuju pristup zdravstvenim podacima će istraživačima omogućiti pristup tim podacima isključivo u sigurnom okruženju za obradu, koje će biti pod nadzorom istog tijela te će se primjenjivati strogi tehnički i sigurnosni standardi. Tijekom obrade elektroničkih zdravstvenih podataka, primijenit će se provjerene tehnike da bi se osigurala privatnost informacija sadržanih u tim podacima, na primjer, kroz anonimizaciju i pseudonimizaciju te će mogućnost identifikacije građana pomoću zdravstvenih podataka biti svedena na minimum. Komisija u svom zakonodavnom prijedlogu želi da se zdravstveni podaci razmjenjuju bez privole građana što smatram kontroverznim, stoga sam predložio uvođenje tzv. opt-out sustava koji će omogućiti građanima potpuno ili djelomično izuzimanje njihovih zdravstvenih podataka iz sustava. Isto tako, razmjena podataka koji su primjerice povezani s rakom između bolnica i zdravstvenih sustava raznih država članica, pridonijet će prevenciji, ranom otkrivanju, dijagnozi te uspješnijem liječenju raka“ – naglasio je zastupnik Sokol.
Budući da se prijedlog Uredbe osim zdravstva tiče i zaštite privatnosti, uz Odbor za okoliš javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), za ovaj dosje je nadležan i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta te u tom kontekstu Sokol vjeruje da je glavni izazov postići pravu ravnotežu između upotrebe i razmjene zdravstvenih podataka s jedne strane i zaštite osobnih podataka s druge strane.
