Posljednjih mjeseci europske su zemlje ponovno počele razmišljati o postavljanju utvrda duž svojih granica kako bi se zaštitile od vanjskih prijetnji. Posljednji primjer za to je Poljska koja je najavila podizanje ogromnih zidova i žica na s Rusijom i Bjelorusijom, a u taj projekt bit će uloženo čak 2,55 milijardi dolara. Kako navodi Foreign Policy, i Finska je unatoč svojoj gustoj šumi koja joj služi kao prirodni štit odlučila pojačati svoju granicu. Imamo dugu povijest u izgradnji utvrda, posebno za obalnu obranu i za zaštitu naših zračnih baza, poručio je i sam umirovljeni general bojnik Pekka Toveri.
- Vojska obučava trupe kako bi održale utvrde... ali mi ne gradimo dugačke linije rovova kao što to čine Ukrajinci. Naši borbeni položaji inače imaju dva, tri vojnika sa zaštitom iznad glave, što stvara međusobno podupiruću mrežu položaja zaštićenih minskim poljima. To je puno teže uništiti nego linije rovova - tvrdi general.
Poljska, baš kao i Finska, ima nekoliko stotina kilometara granice koju dijeli s Rusijom i Bjelorusijom, no ima manje šuma s kojima se može zaštititi. To posebice postaje problematično jer se na njihovim granicama slijevaju migranti nakon što je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko otvorio novu rutu. Upravo zbog toga Latvija i Litva već su podignule svoje ograde, a sada je i poljski premijer Donald Tursk najavio stvaranje tog ''Istočnog štita''.
- Želimo da naše granice budu sigurne tijekom mira i neprobojne tijekom rata - poručio je Tusk prošlog mjeseca. To će uključivati nove utvrde, ograde, promjene u promjene u terenima i pošumljavanje duž 400 kilometara kopnene granice, a prva faza već je krenula. Taj Istočni štit podržavaju i sami Poljaci - njih čak 64,3 posto smatra da država treba rigoroznije mjere poduzeti kako bi se granica zaštitila.
POVEZANI ČLANCI:
Logika ovih poteza je jednostavna - puno je jeftinije imati stabla i ograde nego vojnike na granicama. Ipak, umirovljeni general pukovnik Ben Hodges upozorava kako su te utvde učinkovite jednako koliko i njihova ljudska i zračna podrška.
- Utvrde i prepreke poput minskih polja i tenkovskih jaraka same po sebi učinkovite su samo ako su pokrivene promatranom topničkom ili raketnom vatrom. U suprotnom, napadačka snaga može uzeti si vremena i izvršiti namjerno probijanje. Osim toga, utvrde moraju biti duboke i moraju biti ispravno integrirane u NATO-ove obrambene planove za tu regiju. U protivnom bi planove mogli poremetiti prepreke i utvrde koje nisu komplementarne obrambenim planovima - objasnio je za Foreign Policy.
Medij ipak navodi i kako kod svih mjera odvraćanja ključno je razabrati hoće li one doista i u konačnici odvratiti neprijatelja ili neće. Signalizirati Rusiji da Europa svoju prijetnju shvaća ozbiljno može biti zlata vrijedno. Ako planovi u Kremlju izazivaju tek odmahivanje rukom, ne vrijedi ih slijediti, navodi se.
>> VIDEO 'Dan D': Prvi put se na grobovima u Normandiji vijore i hrvatske zastavice
Naravno, odgovoriti recipročno. Istok je već postavio utvrde prema nama ne želeći u budućnosti imati probleme sa siromašnim, ali trenutno arogantnim područjem.Od kandidata za Europski parlament trebalo bi zatražiti da to decidnije elaboriraju.