jovanović u zadru:

'Treba nam više doktora znanosti koji surađuju u gospodarstvu'

željko jovanović (1)
Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
25.03.2013.
u 12:55

– Naši doktori znanosti odlaze na sveučilišta, a u gospodarstvu ih surađuje svega 15%. U SAD-u u gospodarstvu ih surađuje 75%, a u Europi 50%. To je ključ boljeg uspjeha hrvatskog sveučilišta i tada će i BDP biti veći – smatra ministar

Ministar Željko Jovanović danas je u povodu obilježavanja dana zadarskog sveučilišta na svečanoj sjednici naglasio kako država neće upravljati nego nadzirati akademsku zajednicu, a istakao je i nužnost što bolje suradnje akademske zajednice i gospodarstva.

– Naši doktori znanosti gotovo u pravilu odlaze na sveučilišta, a u gospodarstvu ih surađuje negdje svega 15 posto. U Americi u gospodarstvu surađuje 75 posto, u Europi 50 posto. To je ključ boljeg uspjeha hrvatskog sveučilišta i tada će i BDP biti veći i bit će više novca za našu akademsku zajednicu. Europa želi da se barem dva do tri posto BDP-a izdvaja za znanost, a u Hrvatskoj se izdvaja 0,75 posto . Naš je cilj da to što prije dođe do barem 1,4 posto, rekao je Željko Jovanović, čije je ministarstvo od zadarskog sveučilišta primilo nagradu za dobru suradnju. 

>> 'Famu da sam loš ministar stvaraju svi oni kojima ukidam povlastice'

Komentara 6

DJ
djemi
18:11 25.03.2013.

Osnova svakog održivog uspjeha je poštenje! Zbog toga treba reći što je znanost i što je usmjereno na kvalitetno objavljivanje a što je biznis usmjeren na zaradu novca. Hrvatski, pa ćak i svjetski problem je što se to često miješa na štetu mladih i korist starih.

IM
Immanuell
13:25 25.03.2013.

Baš..... U gospodarstvu, pogotovo u proizvodnji i preradi NE TREBAJU! doktori znanosti. Doktor znanosti na prirodoslovno - matematičkom polju treba se iskazivati u inovacijama, novim teorijskim saznanjima i saznanjima primjenjivim u praksi, ali samo onima koji će tu praksu pojednostavniti, a ne usložiti već složene postupke s minorno pozitivnim pomakom. Mogu doktori znanosti pristigli na sveučilišta iz industrijske prakse, to pozdravljam, takvih se može nabrojiti na prste dvije ruke. Prije par godina na osječkom sveučilištu organizirano je stručno predavanje gdje se silom pokušala povezati famozna "znanost" i proizvodnja slavonskog kulena u praksi, privatnoj i industrijskoj.

IM
Immanuell
13:26 25.03.2013.

Bilo je ubi bože dosadno, ne trebam ni spomenuti da su predavači bez ikakvog iskustva u praksi, crtali kućice i ispisivali nekakve korake, koristili masu stranih izraza kako bi dali važnost svom udjelu, kojeg praktično nema. Znanost ako se želi baviti praksom, trebala bi pokriti tu praksu pa recimo u tom slučaju s kulenom konačno razotkriti do kraja biokemijske reakcije koje idu prirodno tijekom procesa fermentacije. Danas je to površno, polovično, a praksa bi ipak htjela znati sve do kraja. Miješati znanost u npr. takav prirodni proces je truba; neki proizvođači, posebno industrijski, time dobivaju na oko krasan kulen, a kad ga narežete, okus je kao da jedete milansku salamu. Od kulena je ostao samo vanjski izgled i ništa više.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije