Jutro uoči susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Trumpovoj luksuznoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi američki dnevni list New York Times napisao je da će to “prvenstveno biti prigoda da njih dvojica jedan drugome uzmu mjeru”. Iako je Trump dosad u svojim brojnim istupima pokazao da baš i nje previše sklon prijateljevanju i srdačnim odnosima s Pekingom i tamošnjom političkom vrhuškom, on će tijekom ovoga susreta morati stvoriti ozračje međusobne tolerancije i spremnosti da otvore dijalog o temama koje žuljaju jednu ili drugu stranu.
New York Times također piše da se Trumpov savjetnički tim dosta žestoko podijelio, i to oko samog pristupa koji bi američki predsjednik trebao zauzeti prema svome sugovorniku iz Kine. Dok su jedni zagovarali da Trump zauzme čvrst stav i da se oštro postavi prema Xiju, i to po svim pitanjima, drugi, oni umjereniji, bili su za to da se ne tjera mak na konac, a to se osobito ticalo međusobnih nesuglasica oko trgovine.
Obuzdajte Kima
No u ovome trenutku problemi sa Sjevernom Korejom i njenim raketnim i nuklearnim programom sigurno će biti jedna od glavnih, ako ne i glavna tema njihovih razgovora. Trump smatra da je to golem problem i da Kina nije učinila baš ništa kako bi obuzdala suludo divljanje sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong-una koji svako malo ispali pokoju balističku raketu, a postoje i vrlo realne procjene da je ta zemlja već obavila sve pripreme za novi nuklearni pokus koji će pokazati da su oni vrijedno radili na usavršavanju nuklearne tehnologije i da su na korak od sklapanja nuklearnog projektila. Prošloga tjedna Trump je otišao toliko daleko da je kazao kako će na kraju krajeva Sjedinjene Države biti prisiljene slučaj Sjeverne Koreje riješiti na svoj način iz čega se vrlo jasno dalo iščitati da on vrlo intenzivno razmišlja o vojnoj intervenciji protiv Kimova režima.
U tom svjetlu gotovo je potpuno izvjesno da će Trump od Xija tražiti da izvrši malo veći pritisak na Pyongyang i obuzda Kim Jong-una. To je vrlo realan zahtjev zato što je više nego očito da je Kina jedina koja ga može zaustaviti ili čak presuditi njegovu režimu. U cijeloj toj priči oko Sjeverne Koreje ključno je pitanje koliki je prag tolerancije Pekinga na sve ono što Kim čini i u kojem će trenutku kineska vrhuška donijeti odluku da je pretjerao.
Vratite nam radna mjesta
Trump će sigurno od kineskog predsjednika zatražiti da Pyongyangu prekine pristup svim financijskom institucijama i da bez iznimke provodi sankcije koje su Sjevernoj Koreji nametnuli Ujedinjeni narodi. Američki analitičari kalkuliraju da bi, u slučaju da Xi odbije ovakav Trumpov zahtjev, SAD mogao nametnuti svoje sankcije kineskim kompanijama.
Sve ovo Trump će sigurno vezati uz tematiku koja ga jako “žulja”, a to je ogroman trgovinski deficit s Kinom i činjenica da je izmještanje proizvodnje iz SAD u Kinu, Ameriku stajalo jako puno proizvodnih radnih mjesta. Za njega je to jako bitno zato što je vraćanje tih radnih mjesta u SAD bilo i jedno od njegovih predizbornih obećanja. Iako su savjetnici koji su u Bijeloj kući pripremali ovaj susret naglasili da nitko od njega nema nikakvih velikih očekivanja, on bi mogao biti temelj nekih budućih odnosa. No zanimljivo je i to da se savjetnici kineskog predsjednika nimalo ne brinu zbog eventualnih sukoba u mišljenjima između dvojice lidera velikih sila, već strahuju od Trumpove nepredvidljivosti i mogućnosti da u javnosti kineskog predsjednika dovede u potencijalno sramotnu situaciju.
Među temama njihovih razgovora mogli bi se naći i sporni otoci u Južnokineskom moru koje je Kina pretvorila u vojnu bazu, ali i klimatske promjene. Bivši američki predsjednik Barack Obama s Xi Jinpingom postigao je povijesni dogovor o klimatskim promjenama koji Donald Trump sada negira. Kako je Kina, poput Rusije, bliska režimu Bashara al-Assada, mogla bi se provući i tema razrješenja pokolja u toj zemlji koji traje već punih šest godina.
>> Trump izbacio desničara Bannona iz Vijeća za nacionalnu sigurnost
i tako sjeli američki i kineski predsjednik na sofu kineske proizvodnje, jeli kineskim priborom za jelo, gledali u tv iz kine, novinari ih slikali fotoaparatima i mobitelima proizvedenim u kini, to sve prenosili kineskim satelitima, kako bi svijet to mogao pratiti preko svojih tv-a i mobitela iz kine. jela se, naravno, kineska hrana. koja je tema razgovora bila? kina. glavno pitanje je dal će kina nastaviti kupovati američke obveznice, kolko. i naravno, zašto kinezi taj svoj juan tolko nude okolo. kinez će reći da americi nude trgovinu u lokalnim valutama, dolar i juan... ne kužite da će ovaj sastanak odrediti sudbinu amerike. ne kine, kina živi svoj život više od 3.000 godine u komadu.