Za gradnju, održavanje i sanaciju cestovne mreže u Hrvatskoj do 2005. godine bit će potrebno 18,5 milijardi kuna. Posljednju ovogodišnju sjednicu Vlada je većim dijelom posvetila upravo toj temi, jer nakon odluke o gradnji autoceste Zagreb - Split, koja bi trebala biti dovršena do lipnja 2005. godine, prijašnje je planove trebalo preurediti. Od spomenutih 18,5 milijardi kuna, država će iz vanjskih izvora morati osigurati ukupno oko 1,37 milijardi eura, ali prema ocjenama ministara iznesenim na jučerašnjoj sjednici, opće je mišljenje da se taj rizik isplati.
Kako je objasnio ministar financija dr. Mato Crkvenac, projekt gradnje autoceste u onoj je vrsti projekata koji prethode razvoju. Tim je putem svojedobno krenula Italija, oslanjajući se na američki kapital, a i Španjolska koja je za gradnju cesta koristila europski kapital. Posredni učinci gradnje cesta veći su od izravnih, kaže ministar financija s puno optimizma i ujedno napominje da ulaganje u ceste neće ići na štetu razvoja drugih. Ceste se grade kapitalom posuđenim na dugi rok, a taj kapital ionako ne bi bio usmjeravan, na primjer, u gradnju tvornice.
Model financiranja autocesta za koji se Vlada odlučuje omogućit će domaćim tvrtkama da dobiju i glavne, ne samo opslužujuće poslove, kaže ministar obnove Radimir Čačić. Nije propustio politički uzvratiti oporbenim zastupnicima koji su izišli iz sabornice kad se odlučivalo o nacionalnoj povlastici na javnim natječajima, iako su ceste u Hrvatskoj dosad gradile uglavnom strane tvrtke poput Bechtela, Spie Betignola, Bouyguesa, Astaldija...
Prijedlog je ministra gospodarstva Goranka Fižulića da se kroz vanjskopolitičke aktivnosti pokušaju što više animirati hrvatski susjedi kako bi dovršili svoj dio cesta prema Hrvatskoj. To se u prvom redu odnosi na Sloveniju i Mađarsku. Fižulić također predlaže da se razmotre iskustva Švicarske i Austrije koje korištenje autocesta naplaćuju putem vinjeta. U Hrvatskoj bi to ubrzalo promet i olakšalo naplatu. Čačić s tim u vezi ističe podatak da je broj dozvola za kamionski prijevoz iz SRJ porastao sa 500 u prošloj, na 10.500 u ovoj godini.
Oko 1,1 milijardu kuna država će morati potrošiti na sanaciju cesta i Krčkog mosta. Od toga će 531 milijun ići na cestu Zagreb - Lipovac, 303 milijuna za zagrebačku obilaznicu, 103 milijuna na cestu Zagreb - Macelj, a čak 147 milijuna za Krčki most. Sanacija toga objekta stajat će gotovo koliko i gradnja novog, kaže Čačić, tvrdeći da ceste od 1991. godine gotovo uopće nisu bile održavane.
Prema podacima s jučerašnje sjednice, 16 posto kolnika državnih cesta potpuno je uništeno, 50 posto je oštećeno, a samo 25 posto je u dobrom stanju.
Premijer Račan pak obrazlaže da Vlada inzistira na ambicioznom planu gradnje cesta jer će to povući ukupan ekonomski razvoj. Ceste će integrirati Hrvatsku i podići kvalitetu života njezinih građana. Tim planom šansu napokon dobiva domaća građevinska operativa, kaže šef Vlade.
Kao što je Svjetska banka otvorila regionalni ured u Zagrebu iz kojeg će pokrivati neke druge države u regiji, mogle bi to učiniti i druge međunarodne institucije i korporacije. Vlada bi to svakako htjela, a da bi se ambicija ostvarila, premijer je zadužio koordinacije za gospodarstvo i za vanjsku politiku da u 60 dana pripreme izvještaj o pogodnostima koje Hrvatska nudi potencijalnim osnivačima regionalnih predstavništava u Zagrebu.
Vlada je tijekom ove godine održala 68 sjednica, koje su trajale 245 sati i 44 minute, ne računajući jučerašnju. Prema statistici koju je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade iznio premijer Račan, Vlada je odradila 1327 točaka dnevnog reda. Donijela je ukupno 1728 akata (uredaba, odluka, zaključaka), te 270 zakonskih prijedloga. Na Vladin prijedlog Sabor je prihvatio 149 zakona. Tijekom ove godine Vlada je raspravljala o 140 strateških i analitičkih materijala.
Deana Knežević
