Prođe li zasad neslužbeni prijedlog predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatski sabor trebao bi izmijeniti Zakon o odlikovanjima i priznanjima te ustanoviti novo odlikovanje – Velered Franje Tuđmana s lentom i Velikom Danicom.
Iako bi se po redoslijedu smjestilo tek na peto mjesto – nakon Velereda kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, Velereda kraljice Jelene s lentom i Danicom, Velereda kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom i Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom – odlikovanje bi se svrstalo u red najviših priznanja, a dodjeljivalo bi se hrvatskim državljanima i institucijama “kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje nacionalnog zajedništva”.
Tim činom simbolički bi se iznova odalo priznanje Franji Tuđmanu za zasluge u stvaranju i obrani samostalne hrvatske države, ali bi ga se i povijesno valoriziralo ne samo kao velikoga državnog poglavara nego i kao veliku povijesnu osobu. Indikativno je, naime, to da bi odlikovanje nazvano po njemu bilo smješteno prije onih koja nose imena hrvatskih knezova Trpimira, Branimira i Domagoja, zatim velikana Nikole Šubića Zrinskog, bana Josipa Jelačića, ili pak Ante Starčevića i Stjepana Radića.
Unatoč različitim stajalištima o liku i djelu Franje Tuđmana, nitko razuman i objektivan ne može osporiti njegove zasluge za osamostaljenje Republike Hrvatske i za pobjedu u Domovinskom ratu, pa se i uvođenje “njegova odlikovanja može smatrati opravdanim činom”.
Video – Životni put Franje Tuđmana
No predsjedničin prijedlog ima i nekoliko slabih točaka. Ponajprije, riječ je o prijedlogu koji će izazvati nove polemike i prijepore u hrvatskom društvu. Prvi je razlog vrlo profan: društvo nam je jednostavno takvo, poslovično spremno na kritiziranje svake ideje, bila ona dobra ili loša, opravdana ili neopravdana. Drugi je razlog puno ozbiljniji, jer je lako predvidjeti da će se iznova pokrenuti političke rasprave o povijesnim kontroverzama koje se vežu uz Tuđmana te da će one iznova nepotrebno opteretiti ionako podijeljeno društvo. Zamislimo samo kako će izgledati rasprava u kojoj će o povijesnoj važnosti Franje Tuđmana govoriti sadašnji sastav Hrvatskoga sabora!?
Tajming najslabija točka
Treći je razlog motiv predlagateljice. Logično je, naime, upitati se zašto predsjednica prijedlog upućuje baš sad, uoči svoje nove kandidature za mjesto predsjednice Republike. I posve je logično zaključiti da njezin postupak ima itekakve veze s predizbornom kampanjom i željom da se iznova svidi desnome biračkom tijelu, koje u posljednje vrijeme pokazuje znakove nezadovoljstva nekim njezinim političkim stavovima.
Nadalje, predsjedničin prijedlog nije originalan. Još u veljači 2016. Hrvatski generalski zbor službeno je predložio predsjedniku Hrvatskoga sabora akademiku Željku Reineru da se uvede Velered dr. Franje Tuđmana s lentom i Velikom Danicom, s time da su generali smatrali da to treba biti najviše odlikovanje Republike Hrvatske. Kako je taj prijedlog bio javan, logično je zaključiti da ga se moglo podržati već tada. Ovako, iznesenom uoči predsjedničke izborne utrke, lako mu je dodati i neželjene političke konotacije, a bit će i onih koji će jedva dočekati da predsjednicu optuže za zloporabu imena Franje Tuđmana. A to Tuđman jednostavno nije zaslužio.
Očito je, dakle, da je vrijeme objave (famozni „tajming”) najslabija točka u predsjedničinu prijedlogu, čak i da je motiviran isključivo iskrenom namjerom da se oda počast prvome predsjedniku i da je lišen svakoga politikantstva. Bilo bi kudikamo bolje kad bi takvi prijedlozi, koji podrazumijevaju nacionalni politički konsenzus, dolazili u vrijeme koje se ne bi moglo povezati s izborima.
Video – Obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana
Moralni autoritet u Jugoslaviji
Razložno je upitati se i kome bi se novo odlikovanje dodjeljivalo? S obzirom na to da je promicanje nacionalnog zajedništva najvažniji kriterij za dodjelu, a da naša suvremena povijest ne obiluje osobama koje bi ga nedvojbeno zaslužile, kandidate je teško pronaći.
Jedan od kandidata možda bi mogao biti nedavno preminuli njemački novinar Johann Georg Reißmüller, koji je početkom 1990-ih umnogome utjecao na Hansa Dietricha Genschera i Helmuta Kohla da promijene državnu politiku i priznaju Republiku Hrvatsku. “Civilizirani svijet više ne smije samo pasivno promatrati krvoproliće u Hrvatskoj... Ruševine u Jugoslaviji posljedica su brutalne želje za vladavinom srpskih političara i generala, ali i stravičnog zakazivanja zapadnog svijeta”, napisao je Reißmüller u kolovozu 1991., a objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Kandidat bi mogao biti i pokojni kardinal Franjo Kuharić, moralni autoritet i u vrijeme komunističke Jugoslavije i u krvavo vrijeme Domovinskog rata, no tko bi od živućih zasluživao takvu počast. Možda general Ante Gotovina, jedan od rijetkih koji bi mogao utjecati na povratak nacionalnog zajedništva, te general Mladen Markač.
Uživam čitajući komentare ovih nesretnika kako pate, morati ćete patiti do kraja vaših života.