Ovdje se sudaraju klime, tu je najviše gromova, na mjestu gdje se ponajbolje iskazuje energija Mediterana mi gostima pričamo o baštini, proizvodnji, kaže A. Polić.
Mjesto je to na kojem su prošlost i tradicija umotani u novo ruho i gdje gosti mogu iz prve ruke vidjeti kako u suvremenom pogonu nastaju autohtoni proizvodi, uživati u mirisu bilja u jedinoj privatnoj botaničkoj zbirci u Hrvatskoj, a zatim u etnoselu doživjeti kako je nekoć izgledao život obitelji u Dalmatinskoj zagori, vidjeti kako se mijesi i peče kruh ispod peke.
Individualni obilasci
I nije baš nikakvo čudo što je to odredište s pregršt zanimljivosti, mirisa i slasnih zalogaja, mjesto na kojem je otvorena ovogodišnja Ultra i gdje je prije lude zabave u Splitu na obiteljskoj noći u dvadesetak minuta vožnje od gradske vreve udaljenom Klisu uživalo četrdesetak glavnih ljudi festivala.
– Prošlo je vrijeme statičnog turizma uz obalu. Sada je vrijeme istraživačkog turizma, gosti vole vidjeti odakle je sve krenulo prije no što su se domaći počeli spuštati na obalu – govori Andrija Polić, direktor tvrtke Stella Mediterranea u čijem je vlasništvu taj kliški kompleks koji je lani posjetilo oko 20 tisuća turista.
Osnovna je djelatnost tvrtke proizvodnja tradicionalnih delikatesnih proizvoda od suhih smokava, agruma, badema... pod imenom Stella Croatica, kako se zove i etno-agro park na Klisu.
>> Split veličanstveno ispratio Olivera: 'Hvala, kralju! Hvala, legendo!'
Od ove godine kompleks je otvoren i za individualne posjete, a onaj tko plati ulaz na tvrđavu u Klisu ući će u Etno-agro park Stella Croatica besplatno, i obrnuto. Cijena je te kombinirane ulaznice 60 kuna.
Na tvrđavi Klis snimala se svjetski popularna serija Igre prijestolja, što posebno privlači mlade, sljedeća je etapa – za onoga tko odluči dan provesti istraživajući – posjet muzejima, a zatim može, na primjer, uživati u parfemskom vrtu Stella Croatica, vidjeti kako se prave hidrolati, prisustvovati radionici izrade sapuna ili u školi maslinova ulja naučiti kako postati ekspert za ulje...
Dok nam mljetski zet Polić priča o počecima tvrtke navodeći kako su još prije 16 godina on i supruga Melita na Mljetu počeli prerađivati masline da bi obitelji osigurali dodatni izvor prihoda te kako je upravo njihovo ulje postalo prvi gastrosuvenir u Hrvatskoj, prolazimo pokraj ostakljenih pogona gdje se prave ušećerene korice naranče, bademi u šećeru, keksi s lavandom te druge dalmatinske slastice.
Turisti ovdje mogu vidjeti kako te delecije nastaju, a sudeći po žaru kojim Polić o tom dijelu ponude govori, ti ih prizori oduševljavaju, baš kao i kad shvate da su svi proizvodi ekološki, da se prave ručno, da se proizvodnja obavlja po HACCP standardu, a tvrtka je dobila prvi halal certifikat u nas.
Zaposlenih je pedeset, i to iz najveće udaljenosti od dva kilometra od posla. Taj je podatak također zanimljiv turistima, kao i činjenica da ovdje rade obitelji. Spajajući povijesne priče s pričama iz gastronomije i poljoprivrede Andrija nas uvodi u botanički park za čiju je sadnju i uzgoj endemskih vrsta tvrtka dobila pravo od zagrebačkog Botaničkog vrta.
U uređenim gredicama rastu ljekovito, začinsko, ali i otrovno bilje, poput ricinusa.
– Imamo sve endeme primorske Hrvatske, poput biokovskog zvončića, velebitske degenije... – nabraja Polić. U sklopu botaničkog vrta nalazi se i prezentacijska dvorana koja je ujedno i kino u kojem se prikazuju promotivni filmovi.
Etnografski muzej iz Splita pomogao je tvrtki Stella Croatica savjetima u gradnji sela te postavio izložbu. U konačnici je nastala zanimljiva i drukčija turistička ponuda koja je gostima, potkrepljuju to brojke posjetitelja, dobro legla.
Gost sve vidi
– Klis je ključ Dalmacije, ovdje se sudaraju klime, tu je najviše gromova... I baš na tome mjestu gdje se energija Mediterana ponajbolje iskazuje mi gostima pričamo priču o hrvatskoj poljoprivredi, proizvodnji, baštini...
Naši gosti imaju prilike vidjeti kako spajamo prošlost, sadašnjost i budućnost – kaže Andrija Polić....
PRIORITETI
Hitno treba riješiti dva problema, promet je prvi.
Uska grla su zakrčene prometnice, nedostatak parkirališta, loša opskrba vodom i strujom, nedostatak mjesta na plažama. Otpad je posebna priča zbog odlagališta Karepovac.
Split i županija imaju sve pretpostavke da postanu prva turistička regija u Hrvatskoj i rastu do tridesetak posto spram sadašnjih rezultata.
U srpnju i kolovozu srednja Dalmacija može bez teškoća ostvariti još milijun noćenja i prigrliti i 250 umjesto sadašnjih 200 tisuća gostiju dnevno u sezoni, a u ostalim mjesecima predsezone i posezone puno više. No ne i Split, ako ne počne hitno, preko noći, rješavati velike probleme komunalne i prometne infrastrukture.
Jer, sada je sve na granici izdržljivosti jer se regija već približila brojci od 6 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednome mjesecu. Uska grla su zakrčene prometnice, nedostatak parkirališta, loša opskrba vodom i strujom, čak i nedostatak mjesta na plažama, otpad je posebna priča zbog nesaniranog odlagališta Karepovac.
Nema ni hotela dovoljno, iako su četiri u visokome stupnju gradnje. Kolone i zastoji u prometu u Splitu su sada gotovo nerješivi jer kroz grad moraju proći gotovo svi koji u njemu ne ostaju ili magistralom idu prema Omišu i Makarskoj rivijeri, na otoke ili na aerodrom...
Voze se, bolje reći stoje, u kolonama po tri do sedam sati ne bi li prešli pedesetak kilometara. U srcu grada su trajektna luka, autobusni i željeznički kolodvor. Stoga hitno treba naći rješenja za premještanje ključnih prometnih objekata iz područja gradske luke, ponajprije trajektne luke i autobusnog kolodvora.
U oblacima je uvođenje gradskoga vlaka iz zračne luke, a sada slijeće i po 120 zrakoplova dnevno, njima stiže tridesetak tisuća turista svaki dan. Hoće li nam turisti sve to oprostiti?
A njih je u prvih šest mjeseci u gradu bilo 118 tisuća, 22 posto više nego u prvoj polovini 2016. Potom se dogodila Ultra i samo u tri-četiri dana udvostručen je taj broj.
Kad su Splićani preko noći počistili tragove za njima, na vrata je pokucala špica sezone i turističke brojke krenule su u nebo. Kao i ove temperature.
>> Pogledajte i galeriju fotografija 'Opatija: Turisti na plažama i šetnicama'
