Marketinški trik iskazivanja cijena s nastavkom “99” je legitiman, no samo dok se zaokruživanje na veću cijenu izbjegava psihološki, ali ne i stvarno: u trenutku kad trgovac ne vrati kupcu tu lipu ili kunu prestaje biti ne samo legitimno, nego i – legalno. Prekršen je Zakon o zaštiti potrošača.
Prate potražnju
Nedavni slučaj Dubrovčanina koji se, konsterniran politikom cijena na “99” uz nevraćanje ostatka, obratio Dubrovačkom dnevniku, kako bi javnosti ukazao na nepoštenu praksu koju smatra krađom, potaknuo nas je da provjerimo stanje s najsitnijim lipama u optjecaju. Upravo zato jer su mu trgovci redom pojašnjavali da se kovanice od jedne i dvije lipe više ne kuju i – nema ih dovoljno za povrat “kusura”. Iz Hrvatske narodne banke, koja donosi sve odluke o kovanju i tiskanju novca, poručuju da to – nije točno.
– Kovanice od jedne i dvije lipe su, kao i svi drugi važeći apoeni kovanica i novčanica kune i lipe, službeno sredstvo plaćanja u našoj zemlji, u optjecaju su raspoložive u dostatnim količinama, a njihovo se ukidanje ne razmatra – ističu u središnjoj banci te podsjećaju da, temeljem Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, oni planiraju izdavanje novčanica i kovanog novca te upravljaju ukupnim pričuvama gotovine. U njihovoj je nadležnosti organiziranje i osiguravanje redovite opskrbe novčanicama i optjecajnim kovanim novcem na teritoriju Republike Hrvatske. Kako bi ispunili tu svoju zakonsku zadaću, sustavno prate trendove u poslovanju gotovim novcem, potrebe banaka za pojedinim apoenima gotovog novca, kao i stanje količine gotovog novca i apoenske strukture u optjecaju.
Na osnovi tako prikupljenih podataka o potražnji i procjena buduće potražnje te izdanih količina kovanica od jedne i dvije lipe, a uvažavajući i cijenu izrade kovanica, koja je koncem 2008. za kovanicu od jedne lipe bila 7,7 puta veća od njezine nominalne vrijednosti, dok je cijena izrade za kovanicu od dvije lipe bila 4,4 puta veća od nominalne vrijednosti, HNB nije od 2009. izrađivao apoene od jedne i dvije lipe, procjenjujući da je raspoloživa količina kovanica dostatna za tada aktualne potrebe sustava. No, kad se pojavila potreba, kovanice su ponovo zazvečale.
– Prateći kontinuirano potrebe za novčanicama i kovanim novcem u optjecaju, opet u svrhu osiguranja dovoljne količine, HNB se krajem 2016. odlučio za proizvodnju dodatnih količina optjecajnoga kovanog novca od jedne lipe te je nove kovanice otkovao početkom 2017., u količini od 4,4 milijuna komada, nominalne vrijednosti 44 tisuće kuna. U skladu s potrebama, nove količine tih kovanica HNB pušta u optjecaj od početka 2017. – pojašnjavaju u HNB-u.
Mogu zatražiti nadzor
U optjecaju je trenutačno, preciziraju, 2,49 milijardi komada kovanog novca, od čega se na jednu lipu odnosi 127,2 milijuna komada ili 5,1 posto ukupne količine kovanog novca, a na dvije lipe 85,09 milijuna komada ili 3,41 posto ukupne količine kovanog novca. Na godišnjoj razini prosječno za podmirivanje potreba optjecaja izdaju oko 100 milijuna komada kovanog novca.
– Procjenjujemo da svih apoena kovanica, pa tako i kovanica od jedne i dvije lipe, ima dovoljno u optjecaju i za potrebe trgovačke mreže, a na trgovcima je da za potrebe poslovanja osiguraju dovoljne količine svih apoena novčanica i kovanica pa tako i onih najmanjih – jasni su u središnjoj banci.
Poručuju i da se potrošač koji se smatra oštećenim, jer mu nije uzvraćena jedna ili dvije lipe, može, prema aktualnom Zakonu o zaštiti potrošača, pozvati na članak 134. i obratiti relevantnim institucijama, nadležnima za pravnu osobu, u ovom slučaju trgovca, i zatražiti nadzor tržišne inspekcije.
Možda djeluje sitničavo, no po jednakom principu po kojem ekonomija volumena radi za trgovca, donoseći mu u ovom slučaju nepripadajuću dobit, tako i kupcu na velikom broju transakcija donosi i – veliku štetu.
pita me prodavacica dali imam 25 lipa sitnoga , ja joj kazem da bi imao da mi je jucer tocno izvratila .