U organizaciji Ministarstva turizma i sporta u sklopu EUSAIR Facility Point projekta i tematskog stupa Održivi turizam Jadransko-jonske strategije, održana je konferencija "Preusmjeravanje turizma prema održivoj zelenoj makroregiji". Na konferenciji je istaknuto kako je pandemijska kriza u fokus rasprava pogurala klimatske promjene te kako je turistički izazov generacije odgovoriti na njih.
- Izvodili su se zaključci da je "priroda sama našla put prema oporavku“, da je ovo "kazna odozgor“ (ili "odozdo“, op.a.) i da će se sve riješiti na način koji će odrediti ili koji je već odredila - priroda. Ali ubrzo je razvoj situacije pokazao da je, ipak, najvažnije kako će se ljudi postaviti prema trošenju resursa, promjeni prirode i njenih tokova, opterećenja našeg okoliša zagađenjima i hoćemo li pokušati promijeniti svoje navike i uobičajene (ne nužno i "normalne“) obrasce ponašanja - stoji u zaključcima konferencije.
Djelomični oporavak turističkih tokova u nekim dijelovima Europe, uključujući Hrvatsku, došao je brže od očekivanog, a vidljivo je kako je pandemija ostavila traga na ponašanju većeg broja turista. Oprezniji su, žele izbjegavati gužve, mijenjaju navike i žele ipak nešto drugačije nego prije pandemije. To pokazuju i istraživanja EK o kojima se razgovara na konferencijama poput nedavne u sklopu EUSAIR Facility Point projekta.
Stručnjaci upozoravaju da je osvještavanje problema klimatskih promjena jedan od ključnih zadataka i preduvjeta za uspješnu borbu protiv tih promjena. Jadransko-jonska regija vrlo je izložena i ugrožena promjenama poput porasta razine mora koji bi u ogromne probleme mogao dovesti mnoge zajednice uz obale Jadranskog i Jonskog mora.
- Sektor turizma je mač s dvije oštrice. Vrlo je osjetljiv na klimatske promjene, ali u isto vrijeme i uvelike doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Ne možemo zatvoriti oči pred ovim. COVID-19 je možda usporio letove i broj turističkih posjetitelja, ali nakon što se sektor bude u potpunosti mogao ponovno pokrenuti, turizam ne može nastaviti biti glavni doprinositelj emisijama CO2. Dugoročni oporavak turističkog ekosustava mora podržati borbu protiv klimatskih promjena - upozorio je Sławomir Tokarski, direktor Uprave za europsku teritorijalnu suradnju, makroregije, Interreg i provedbu programa Europske komisije (DG Regio).
Pokazalo se, ističu stručnjaci, da se moramo odmaknuti od masovnosti i početi razvijati mikrodestinacije, koje će rasteretiti i preraspodijeliti ekološki pritisak koji gosti stvaraju svojim dolaskom u destinaciju. Primjeri dobre prakse iz devet zemalja Jadransko-jonske regije, predstavljeni na konferenciji, pokazuju da kultura daje prepoznatljiv i poželjan profil destinacijama i pokreće ljude u nove prostore. Pričanje novih priča uklopljenih u širi prekogranični kontekst susjednih i bliskih kultura i uklapanje do sada turistički nepoznatih krajeva u turističku ponudu može osvježiti turističke proizvode ove regije. Time se postiže širenje broja zajednica i onih koji će imati koristi od turizma. Takav smjer ima i dobar ekološki utjecaj na postojeće zajednice koja su i turistička odredišta, koje su pod pritiskom prevelikog broja gostiju, a time i višestruko većeg zagađenja, korištenja resursa, zakrčenosti prometa i ostalih negativnih utjecaja.
- Kulturne rute predstavljaju moćan alat za stvaranje raznolikije ponude, za preusmjeravanje turističkih tokova, za prevladavanje sezonalnosti i za uvođenje novih turističkih interaktivnih i hibridnih proizvoda. One mogu kombinirati kreativni i gastronomski, biciklistički i foto turizam, spori i wellness turizam. Sve to ne može se postići bez uključivanja zajednica i malih lokalnih poduzeća koji su nužni dio procesa razvoja održivog turizma na kulturnim rutama - jedan je od zaključaka konferencije.
- Aktivnosti Jadransko-jonske strategije odgovaraju potrebama suvremenih turista da ostave "zeleni otisak“ u destinacijama koje posjećuju, uz dodatno povezivanje s lokalnim zajednicama i kulturom regije - kazala je ministrica turizma Nikolina Brnjac i dodala kako je hrvatskom turizmu upravo za ulaganja u inovacije, korištenje obnovljivih izvora energije i učinkovitije korištenje digitalnih tehnologija, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, osiguran do sada najveći izravni paket potpora iz europskih fondova – 2,2 milijarde kuna.
Promjena vrijednosti posjetitelja, potreba za sigurnošću, zaštitom, za otvorenim autentičnim prostorima, očito traži i novu odgovornost, ističe se u daljnjim zaključcima. Smjer nužnih promjena vodi ka zelenoj tranziciji, digitalizaciji, multimodalnosti, klimatskoj otpornosti, integriranom, odgovornom i pametnom upravljanju prostorima i destinacijama. EUSAIR strategija podržava koncept održivog razvoja u kojem su usklađene potrebe današnjih i budućih naraštaja s procesima promjena, upotrebom resursa, smjerom investicija, tehnološkim razvojem i institucionalnim promjenama.
