Želite li spavati u kamenoj dalmatinskoj kućici, uživati u siru, pršutu, pečenoj janjetini i ostalim tradicijskim gastronomskim poslasticama, uz bukaru dobrog vina, buditi se uz kukurikanje pijevaca, osluškivati noću ćukove, a danju voziti bicikl ili šetati uživajući u blagodatima rane jeseni, neko od eko-etno sela pravi je izbor za vas!
Na području srednje Dalmacije sve ih je više, a neka od njih već godinama privlače posjetitelje umorne od gradske vreve i užurbanosti i željne drukčijih doživljaja. Mnogim suvremenim turistima dosta je visokokategoriziranih hotela, traže mir i oazu u kojoj se čuju jedino zvukovi prirode, što su prepoznali i u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je 2005. godine pokrenula projekt “Etno-eko sela” kao jedinstveni turistički proizvod.
To je potaknulo obnovu djedovine na obali, otocima i u Zagori, povratak života u stara, pusta sela koja su postala prvorazredna turistička atrakcija. Spajaju ljepotu Mediterana kakav je nekad bio i blagodati suvremenog turizma: od interneta, televizora, signala za mobitel pa do bazena i helidroma.
– Bit projekta “Etno-eko sela” je ujedinjenje potreba za očuvanjem naše kulturne baštine, povratka domicilnog stanovništva u ruralne dijelove županije te stvaranje jedinstvenog i visokokvalitetnog turističkog proizvoda – kaže Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, i dodaje d se moramo koncentrirati na originalne turističke proizvode koji odražavaju našu kulturu i običaje.
– Projektom “Etno-eko sela” valoriziramo naše tradicionalne obrte i enološke i gastronomske proizvode poput vina, maslinova ulja i ostaloga koji su karakteristični za naše dalmatinsko podneblje. Trenutačno je u svijetu trend povratak prirodi i tradiciji te su traženi kulturni proizvodi koji nude mir i opuštanje, a to je sve sadržano u ambijentu etno-eko sela – kaže Stella koji projekt “Etno-eko sela” naziva turističkim proizvodom budućnosti koji će privlačiti sve više gostiju.
Hvarski etnološki dragulji
Već sada niz etno-eko sela bogatom ponudom nudi nezaboravan odmor. Na otoku Hvaru nalazi se šest etno-eko sela, a na području grada Hvara su Malo Grablje, Velo Grablje, Brusje i Zoraće.
Malo Grablje je prvenstveno poznato po svojoj predivnoj mikroklimi. U selu je prekrasna konoba u kojoj se ljeti može uživati u domaćoj gastronomiji. Iznad Malog Grablja nalazi se Velo Grablje koje je poznato po lavandi, a u današnja vremena po Festivalu lavande koji se održava potkraj lipnja.
Uzgoj lavande na Hvaru počeo je, inače, s Bartulom Tomičićem koji je prvi počeo saditi lavandu i proizvoditi ulje od lavandina 1928. godine, što je i početak sustavnog uzgoja lavande i proizvodnje ulja od lavandina na otoku Hvaru.
Nakon toga su i drugi mještani počeli saditi lavandu pa je sljedećih desetljeća mjesto postalo poznato po lavandi i gospodarski se preporodilo. Zoraće je jedno od najmanjih etno-eko sela, ali s iznimnom arhitekturom i predivnim položajem, a Brusje je davno prije bilo pastirsko naselje, a poslije je preraslo u selo proizvođača vina, meda te maslinova i ružmarinova ulja.
Na vrhu otoka Hvara, u sklopu općine Jelsa, nalazi se Gornji Humac s kojega puca pogled na cijeli Brač, Hvar, Korčulu, sve do Lastova i Visa. Mnoge kuće u selu su iz 15. stoljeća, a jedva je nešto mlađi i sustav za obranu od tuče što su ga tamošnji težaci smislili kako bi zaštitili svoje vinograde. Osebujna je i matrica seoskih ulica: sagrađene su tako da se kišnica niz njih slijeva u spremnik dovoljan za opskrbu cijeloga sela.
Pokraj Staroga Grada na Hvaru nalazi se etno-eko selo Mala Rudina koje se može podičiti jednim od najljepših starih trgova.
Olimpijada i bikijada
Naravno, osim hvarskih niz je etno-eko sela koje vrijedi vidjeti: Stara Podstrana u Podstrani, Murvica u Bolu na Braču, Veliki Godinj, Vrgorac, Bast–Topići, Baška Voda, Dol, općina Postira-Brač...
Etno-eko selo Škopljanci u Radošiću, recimo, udaljeno je od Splita samo 50-ak kilometara i već godinama je omiljeno izletište.
Tereni za balote, livade, domaće životinje, konobe s autohtonim domaćim jelima privlače obitelji koje s djecom vikend žele provesti u prirodi, ali i goste koji se odlučuju za noćenje u nekoj od tradicijski obnovljenih kamenih kuća u selu.
– Kod nas sezona traje cijele godine. Imamo sportske terene, etnografski muzej, organiziramo prezentacije folklora. Provodimo brojne ekološke projekte među kojima i projekt “Čuvajmo hrast nama na čast”, organiziramo školske izlete, prezentacije pečenja kruha... Kod nas se snimaju spotovi i filmovi – priča Marko Škopljanac.
Dodatna atrakcija su seoska olimpijada i bikijada koje se u Škopljancima održavaju više od 10 godina, svakoga svibnja, pa je upravo kod njih snimljen glavni dio filma “Sonja i bik”.
Spomenimo još etno-eko selo Kokorići kod Vrgorca, koje osim uređenih kuća za odmor od kojih
svaka ima svoju priču, gostima visoke platežne moći nudi čak i dolazak helikopterom.
Uz selo sagrađen je helidrom koji omogućava dolazak u Kokoriće izravno s jahte. Ovdje ih čekaju mir, tišina, gastronomske delicije, dva vanjska bazena... Daleko od civilizacije, ali uz dovoljno komfora i za najzahtjevnije.
>> Pogledajte video o sajmu u Benkovcu - najvećem sajmu u Hrvatskoj
