Uoči konferencije u Kopenhagenu o klimatskim promjenama, čovječanstvo
se suočava s najgorim dosadašnjim scenarijima globalnog zagrijavanja.
Ovakav je kataklizmičan zaključak to mračniji što ga nije izrekao bilo
tko, nego Mojib Latif, njemački meteorolog i član UN-ova Međuvladina
panela o klimatskim promjenama (IPCC), u svojoj posljednjoj knjizi
“Klimatski izazov: što nam je sada činiti”.
Zagrijavanje oceana
Dapače, on je naveo i to da IPCC dosad uopće nije računao s najgorim
scenarijima, kojima se već podulje naveliko bave mnogi istraživački
instituti u svijetu. Još donedavno svako predviđanje porasta razine
mora od metra i pol do kraja stoljeća osuđivano je kao
“senzacionalističko”, no danas se priznaje da morska razina u godini
raste oko tri milimetra, što bi do kraja stoljeća iznosilo čak i više
od prijašnjih spornih 150 cm.
Kad je riječ o globalnom zagrijavanju od dva ili tri Celzijeva stupnja
do 2100, često se zaboravlja da se oceani zagrijavaju sporije te da bi
takav razvitak događaja u kopnenim područjima mogao pridonijeti rastu
temperature i do 10 stupnjeva. Nedavno je direktor ruske državne
meteorološke agencije Aleksander Bedritski izjavio da bi zemljama u
hladnijim područjima takva budućnost donijela neke pozitivne promjene
poput ušteda u sezoni grijanja.
Ljudska emisija
A zanimljiv je, i šokantno djeluje, dnevni ritam emisije CO2 svakoga od
nas. On izgleda otprilike ovako: U 7 ujutro budilica 23 grama CO2. U
7.15 tuširanje 2300 grama, brijanje 1 gram, sušilo za kosu 54 grama.
Doručak u 7.30: kruh 60 grama, marmelada 48 grama, struja 25 grama,
maslac 480 grama, kava 130 grama, hladnjak 1100 grama. U 8.15 javni
prijevoz 265 grama, a novine još toliko.
Na poslu u 9.00 PC i ostali aparati 1055 grama, telefon 340 grama. Kod
kuće: peglanje 1550 grama, usisivač 1165 grama. Ručak u 20 sati odrezak
3325 grama, krumpir 2750 grama. Potom TV 120 grama i DVD 40 grama.
Ukupno 15 kg i 96 grama ili 5,5 tona godišnje, i to bez grijanja i
automobila.
EKOLOGIJA U KOLAPSU
Tuširanje i brijanje zagađuju Zemlju
