Australija gori. Strahujemo što će nam donijeti današnji dan s temperaturama od 45 stupnjeva i snažnim vjetrom koji će požare još rasplamsati i spojiti u još veće buktinje. Pomoć vatrogascima dolazi i iz Novog Zelanda.
Rezerve vode su oskudne, što jos više otežava gašenje požara. Uzima se i voda iz privatnih bazena, govori nam Ana Dragičević iz Sydneya.
Požari koji haraju Australijom natjerali su ljude na bijeg - naređena je evakuacija za 10 tisuća ljudi iz Victorije, Južne Australije i Novog Južnog Walesa. U pomoć je stigao vojni brod koji preuzima po 1000 ljudi. Bilanca stradalih za sad iznosi najmanje 17 ljudi, dok ih se 28 smatra nestalima. Izgorjelo je 1365 kuća, a 501 ih je oštećeno.
Rasulo vlasti
– Već dugo dim je tako gust da prekriva nebo i u sredini dana izgleda kao da je sumrak. Tek ponekad se pojavi sunce, krvavo crvene boje, a ljudi većinom nose maske i drže se u kućama, zatvaraju se prozori i vrata – kaže Ana Dragičević, suvlasnica i sudirektorica medijske kuće CNRTV-Croatian National Radio Television.
Evakuacijski su centri prepuni, na autocestama stoje kolone vozila u dimu, dodaje Dragičević.
– Ova užasna situacija događa se u božićno i novogodišnje vrijeme. Mnogi za Novu godinu nisu znali gdje su njihovi najmiliji jer su komunikacijske veze bile prekinute. Uplašeni ljudi ne žele napustiti kuće do zadnjeg trenutka, čekaju dok im ne zakucaju na vrata sa zahtjevom da krenu. Mnogi pokušavaju spasiti imanje polijevajući ga običnim crijevom za vodu. Tužni, suznih očiju s vrećicom u ruci napuštaju dom koji su gradili cijeli život. Ovo je ogroman ekonomski gubitak i neprocijenjivi gubitak života, kuća i neizvjestnost što će zateći jednog dana kad se vrate na svoja imanja – govori.
U Australiji je i prije bilo požara, ali ne ovakvih razmjera, dodaje. Dugotrajna suša - već više od godinu i pol nije padala kiša - i jaki vjetar doprinjeli su munjevitom razvoju vatre.
– Neobično je to što se požar razvija u priobalnim područjima koja su do sada uvijek imala dovoljno kiže. Uvijek su se australski farmeri borili s nedostatkom vode, no to je sada doživjelo vrhunac. Stoka je ugibala i, iako je vlada organizirala pomoć, to nije bilo dovoljno – nastavlja.
Iako se vlada trudi organizirati prihvatilišta za sve, vojne helikoptere i brodove, za mnoge pomoć dolazi presporo. Premijer Scott Morrison otkazuje sve državne posjete drugim zemljama i ostali članovi vlade prekidaju odmor i uključuju se u organiziranju pomoći. Premijer obilazi udaljena mjesta i pokušava utješiti ljude i razgovarati s njima. Mnogi, teško razočarani odbijaju razgovor i pruženu ruku. Atmosfera među ljudima je tužna, ali čitava ova situacija razvija solidarnost i razumijevanje – dodaje Ana Dragičević, Hrvatica koja dugo živi u Australiji.
Mnogo kritika došlo je na račun premijera Morrisona da se u cijeloj ovoj tragediji nije dobro snašao. Ljudi ga optužuju da je mlako reagirao i da nije učinio gotovo ništa kako bi pomogao postradalim područjima. Iako je obišao neke gradove koji su stradali u požarima, tamošni su ga stanovnici izviždali i upućivali mu pogrdne riječi.
– Najveća tragedija koja je zemlju zahvatila je to što su brojni farmeri zbog požara morali proliti na hektolitre mlijeka, mnogo njih. Do toga je došlo zato što su ostali bez struje i morali su prolijevati mlijeko – kazao je premijer Morrison i time izazvao bijes lokalnog stanovništva.
– Ti si šljam i ološ, odlazi odakle si došao – vikali su ljudi premijeru. Premijer najavljuje da bi ova vatrena katastrofa mogla potrajati mjesecima, točnije do trenutka kada počnu padati prve velike kiše, a do toga ima još najmanje tri do četiri mjeseca.
Budimo sasvim realni – vatre u Australiji su dio ovdašnjeg ekosustava i ima ih svake godine, objašnjava pak Hrvoje Tkalčić, hrvatski znanstvenik i profesor geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri
– Najbolje sam to osjetio na svojoj koži kao upravitelj laboratorija Warramunga na Sjevernom Teritoriju prije dvije godine, kada smo u divljim vatrama izgubili nekoliko vozila, a i osoblje je imalo bliski susret s vatrenom stihijom, no na sreću, bez katastrofalnih posljedica – kaže profesor Tkalčić. No, brojke su ove godine nemilosrdne: radi se o izgorjeloj površini koja višestruko premašuje sve izgorjele površine na raznim kontinentima svijeta prošle godine, o tisućama izgubljenih domova, oko 500 milijuna stradalih biljaka i životinja, a broj poginulih i evakuiranih u stalnom je porastu – kaže Tkalčić. Canberra, koja je na oko 800 metara nadmorske visine s najvišom mogućom kvalitetom zraka, a sada je najzagađeniji grad na svijetu, s koncentracijama štetnih čestica koje viseštruko nadmašuju parametre koji kvalificiraju zrak kao vrlo štetan za zdravlje.
Jedva vidljivo Sunce
– Živa u termometru upravo se uspinje prema 40 Celzijevih stupnjeva, zabarikadiran sam u kući u sjevernom dijelu Canberre, i scena koja se vidi kroz prozor zaista je nestvarna, no nešto na što sam već navikao ove godine: sunce se ukazuje kroz dimom zagađenu atmosferu tek kao slabašna svijetla kuglica. Ne mogu si pomoći a da se kao znanstvenik odmah ne podsjetim na kataklizmičke događaje koji su doveli do masovnih izumiranja flore i faune u povijesti Zemlje. Tada je koncentracija raznih čestica u atmosferi bila abnormalno visoka, a Sunce se kroz atmosferu nije jasno naziralo godinama – upozorava profesor Hrvoje Tkalčić.
Napadi na premijera su opravdani, ali on je samo zadnji u dugom nizu promašenih političara i sistema koji je doveo do ove katastrofe. Sve ovo ke rezultat kratkoročne politike na 4 godine do narednih izbora, obečanja (ludom radovanja) o boljim prihodima, boljem żivotu, rastu BND... Praktično, politika se svela na uvoz bogatih Kineza, kojima su skupo prodavane nekretnine, dok nikoga nije bila briga za okolinu.